<p>Alić o strategiјi upravljanja rizikom u poljoprivredi: Osiguranje proizvodnje nije trošak već investicija</p>

S obzirom na to da se poslednjih godina poljoprivredni proizvođači suočavaju sa raznim vremenskim neprilikama, sa sekretarom za poljoprivredu Opštine Bijelo Polje Kemalom Alićem razgovarili smo o tome šta je to uopšte osiguranje poljoprivredne proizvodnje, koliko je zastupljeno kod nas, koliko je važno i koliko sami proizvođač učestvuje u osiguranju proizvodnje.

Odgovarajući na pitanje šta upravljanje rizikom predstavlja za poljoprivredu, Alić navodi da je poljoprivreda jedna od najrizičnijih grana privrede, s obzirom na to da su, pored rizika koji su svojstveni svim drugim granama, za nju karakteristični rizici svojstveni samo ovoj grani.

– I to vezani, prije svega, za rizike proizvodnje koja se u najvećem broju slučajeva odvija na otvorenom pod dejstvom nepredvidivih spoljnih uticaja. Strategija upravljanja rizikom za poljoprivredu je proaktivan pristup koji poljoprivredni proizvođači preduzimaju da predvide i procijene potencijalne rizike i neizvjesnosti koji mogu uticati na poljoprivrednu proizvodnju – kaže Alić.

Alić navodi i da na našim prostorima nije previše zastupljeno osiguranje stočnog fonda i usjeva.

– Moramo da razvijamo ovu vrstu osiguranja i premija. Cilj je da se ukaže na činjenicu da osiguranje nije trošak već investicija i da će se njihov trud zasigurno isplatiti ukoliko svoju proizvodnju zaštite od brojnih rizika. Važno je da svi koji se bave ovim poslom znaju da bez osiguranja nema uspješne poljoprivredne proizvodnje. Za razliku od malih poljoprivrednih proizvođača koji se susreću sa velikim brojem problema, poljoprivredno osiguranje u našoj zemlji obično koriste veliki proizvođači i kompanije koje imaju velike površine pod usjevima i plodovima, veliki broj grla stoke i sigurniji plasman proizvoda na tržištu – navodi on dodajući da je bitno da proizvođači imaju nekog ko će stati iza njihove poljoprivredne proizvodnje.

U planu umanjenje učešća poljoprivrednika u plaćanju polise

Samo osiguranje usjeva ili stočnog fonda zavisi o kakvoj vrsti osiguranja se radi. Na primjer, ako je polisu osiguranja za jedno muzno grlo (krava) u iznosu od 150 eura (zavisi od godina starosti i vrste grla), država plaća 60 odsto (90 eura), Opština 20 odsto (30 eura) a poljoprivrednik 20 odsto (30 eura). Smatram da iznos od 30 eura za proizvođača nije veliki, obzirom na sigurnost koju taj proizvođač ima u slučaju neke nepredvidive neželjene situacije. Kao lokalna samouprava imamo u planu da nastavimo sa podrškom ove mjere, i vjerovatno da povećamo učešće u plaćanju polise osiguranja, a sve u cilju da našem poljoprivrednom proizvođaču olakšamo i umanjimo plaćenje polise a samim tim obezbijedimo miran san, istakao je Alić.

– Cilj je zaštita malog poljoprivrednog proizvođača. Ukoliko nema osiguranja, a desi se nepogoda, kao što je izraženo poslednjih godina, kada je veliki broj poljoprivrednika imao štetu od nevremena (grad, vjetrovi, poplave), onda je jasno koliko je važno da se osigura proizvodnja i samim tim stvori mogućnost da se naplati šteta. A šteta u poljoprivredi, u nekim slučajevima može biti velikih razmjera i dovesti do potpunog uništenja uloženih materijalnih sredstava i ljudskog rada. Zbog toga je osiguranje jedan od najznačajnih instrumenata kojim se može spriječiti potpuna šteta – ističe Alić.

Pojašnjava i da je podsticajima koje daju Ministarstvo poljoprivrede i lokalne samouprave poljoprivrednim proizvođačima olakšano plaćanje polise premije osiguranja.

– Pravo na podsticaje imaju sva registrovana poljoprivredna gazdinstva. Ukoliko znamo da u troškovima polise osiguranja Ministarstvo poljoprivrede učestvuje sa 60 odsto a Opština Bijelo Polje sa 20 odsto, a da samom poljoprivredniku ostaje preostalih 20 odsto od polise osiguranja, jasno je da je proizvođaču olakšano plaćanje same polise – kaže Alić.