Bivši radnici AD „Primorkaˮ, koji vode razne sporove od 2008. godine, i dalje su u problemima zbog neisplaćenih potraživanja. Za 165 radnika duguje se između 500 i 600 hiljada eura, plus dugovanja za penzijsko osiguranje, zbog čega im nije povezan ni radni staž. Kako kažu, čekaće reakciju Vlade Crne Gore i u zavisnosti od odgovora odlučiće da li  početi sa okupljanjem pred zgradom vlade u Podgorici.

Dragan Rondović, Gojko Bošković i Dragica Dragović, povodom aktuelnih dešavanja i presude Ustavnog suda oko ustavnosti Zakona o PIO, podsjećaju da je Vlada Crne Gore preduzela hitne mjere na izmjenama istog, te da je po hitnom postupku zakazana i održana sjednica Socijalnog savjeta i upućen predlog starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju. To je, navode oni, u svakom slučaju za pohvalu.

- Sa druge strane, neshvatljivo je da se socijalni savjet ni jednom riječju nije bavio problemima bivših radnika, nazvanih „žrtve tranzicijeˮ, ili bolje rečeno pljačkaške privatizacije, ako se zna da od 10. januara nastupa zastarjelost potraživanja po osnovu rada nastalih od 2008. do 2024. godine. Svima je u državi Crnoj Gori opšte poznato da je ogroman broj radnika ostao kako bez zarada, tako i bez doprinosa, jer iz stečajne mase nije bilo sredstava za naplatu tih potraživanja, dok kod Fonda rada, kao javno pravnog organa, to nije moguće iz razloga što je odredbama tog zakona pravo na isplatu ograničeno i isto daje pravo bivše zaposlenim za čijim radom je prestala potreba na dan stečaja kao i šest mjeseci prije otvaranja stečaja - kažu oni, i pitaju kome je potreban ovakav javno pravni organ.

- Po našem dubokom ubjeđenju, formiran je da bi se dodatno hranilo devet članova Upravnog odbora upravo onoliko koliki je i broj zaposlenih. Smatramo da je neophodno pristupiti hitnim izmjenama Zakona o fondu rada, kojim će biti obuhvaćeni svi bivši zaposleni radnici žrtve tranzicije, te da, umjesto sadašnjih ograničenja, norma kojom  je propisan uslov na dan otvaranja stečaja mora glasiti „da pravo na neisplaćena potraživanja pripada svim zaposlenim za čijim radom je prestala potreba usled stečaja, likvidacije, a kojima je utvrđeno i priznato pravo u stečajnom postukuˮ.

- Kao bivšim zaposlenim kod AD „Primorkaˮ Bar, DOO „Primorka melgonijaˮ, „Primorka groupˮ, „Primorka gradska pekaraˮ, ostala su nam neisplaćena potraživanja i pored pravosnažnih i izvršnih presuda Osnovnog suda u Baru. Napominjemo da smo postupak radi ostvarenja prava iz radnog odnosa pokrenuli prije deset godina, uz pružanje nesebične pomoći Gorana Ćulafića, rukovodioca kancelarije za zaštitu prava zaposlenih u SSCG, koji je radi zastupanja pred Osnovnim sudom u Baru gotovo svakodnevno putovao na relaciji Andrijevica - Bar. I nakon dobijenih presuda i nemogućnosti naplate istih zbog blokade žiro računa nastavio je obraćanja nadležnim državnim organima od kojih smo dobijali obećanja, koja su uvijek završavala kao mrtvo slovo na papiru.

- U toku 2022. i 2023. godine ponovo smo se obraćali Vladi Crne Gore, tadašnjem premijeru Dritanu Abazovicu, koji nas je sa našim zastupnikom Ćulafićem lično primio na razgovor, i dao obećanje u prisustvu Maksima Vučinića da će sve traženo ući u skupštinsku proceduru u 2023. godini. Ali, sve je i dalje po onoj narodnoj „obećanje ludom radovanjeˮ.

- Pitamo se i šta je sa imovinom „Primorkeˮ i čija je, zatim šta je sa četiri miliona državne pomoći, zbog kojih su uslijedila hapšenja odgovornih lica u „Primorciˮ, što za nas nije nikakva utjeha, jer mi samo tražimo i zahtijevamo isplatu svojih potraživanja. Nastavili smo i dalje uz svesrdnu pomoć Ćulafića, koji je stekao pravo na starosnu penziju, ali i pored toga nije želio da nas ostavi, već je bez ikakve naknade nastavio da nas zastupa do konačnog rešenja, i zahvalni smo mu na pružanju pomoći u ostvarenju naših prava.

Na kraju, oni kažu da nadležni državni organi ovo njihovo obraćanje shvate kao obraćanje ljudi koji su izgubili povjerenje u institucije sistema, te da su njihova očekivanja da će izborom nove Vlade doći bolji dani i za njih kao „žrtve tranzicijeˮ.

Pored svega istaknutog, oni ukazuju i na to da su svi dugogodišnji članovi Saveza sindikata CG, koji se ni u kom slučaju nije odnio kao zaštitnik interesa radnika kojima su uskraćena prava ne svojom krivicom, te da su očigledno bili potrebni savezu dok su plaćali sindikalnu članarinu, a da su prestankom radnog odnosa bukvalno zaboravljeni.

- Zato, ukoliko su oni i dalje radnička organizacija, molimo predsjednika socijalnog savjeta, Duška Zarubicu, da zakaže sjednicu socijalnog savjeta i pokrene pitanje neisplaćenih zarada, kao i izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, te izmjene Zakona o Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova. Sve ovo u cilju efikasnosti i blagovremene zaštite prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada.

Zahvalni su na pomoći predsjedniku granskog sindikata Veljku Baošiću, kažu oni, i ističu da nisu dobili odgovor Zarubicе kojem su se ranije obraćali.

- Ujedno se obraćamo predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i mislimo da će otvaranje kancelarije za besplatnu pravnu pomoć omogućiti svim zaposlenim u Crnoj Gori da blagovremeno prijave svoja potraživanja prije stupanja na snagu norme koja predviđa zastarjelost potraživanja iz rada i po osnovu rada - zaključuju oni.