Predstavnici građana, Dragoljub Bajković, Miloš Petranović i Aleksandar Plamenac, smatraju da je potrebno ispraviti par grešaka koje se često provlače kroz medije.
Prema riječima Plamenca, kad su u pitanju radna mjesta njihov zahtjev je samo ono što je po Ustavu.
- To su jednaka prava prilikom zapošljavanja. Ako je od 156 zaposlenih u „Monteputu” na tunelu „Sozina” samo šest Crmničana, odnosno samo šest osoba iz lokalne zajednice, što je primjer koji ne postoji nigdje drugo u Crnoj Gori, da li to onda predstavlja jednaka prava, i zar to nije diskriminacija? Mi ovo ne tražimo samo za stanovnike Crmnice, već i za Crmničane koji žive u Baru, Sutomoru i ostalim djelovima opštine. Takođe, treba ponoviti da mi od prvog dana ne blokiramo sve puteve, već da su slobodni alternativni, a da je i dionica prema tunelu kratko vremenski blokirana i da to ne predstavlja nikakav negativan uticaj. Zašto sve ovo oko blokade toliko traje treba ipak pitati Opštinu Bar i „Monteput”. Da su na vrijeme reagovali mi smo bili spremni da se to riješi u dva dana, a ne da traje već mjesecima - kaže Plamenac i dodaje:
- Kad je u pitanju Opština, mi nemamo baš ništa protiv te institucije, gdje rade divni ljudi sa kojima smo imali kontakt, i znali smo više puta da pohvalimo dame koje su bile sastavni dio komsije, odnosno u radnoj grupi koja je vodila pregovore oko tunela, i bile konstruktivne u nekim rešenjima. A što se tiče predsjednika opštine Dušana Raičevića, on je najavljivao podršku, i da će se kao poslanik zalagati da se ovo riješi, ali nije to baš nijednom uradio. Nije bio na plenumu, niti glasanju, a nakon toliko mjeseci još uvijek nas nije primio na razgovor. Na to smo morali da ukažemo, jer je on ipak na čelu te vrlo važne institucije.
Kako ističe Bajković, njih kao predstavnike mještana trenutno ne interesuju radna mjesta, već prolaz kroz tunel.
- Ponoviću da su Crmnica i Crmničani diskriminisani. Jedina istina je da na tunelu ne radi domicilno stanovništvo, već su tu stanovnici Bijelog polja, Pljevalja, Nikšića, Podgorice, Zete... No, ipak nama je prolaz kroz tunel prioritet. Mora se ponoviti da nije u redu da od cirka 156 radnika radi samo šest Crmničana - kaže Bajković.
Bez kvalitetnog ugovora za sve mještane, tvrdi Petranović, čime bi se zaštitili svi mještani, oni neće dozvoliliti da ih bilo ko obmane, prevari i slično.
- Mi se, ipak, za prava Crmničana borimo argumentima i činjenicama, za razliku od Opštine i „Monteputa”. Prioritet je za Crmnicu da se riješi prolazak kroz „Sozinu”, kako bi stanovništvo moglo da živi, da opstane, da se mlađi Crmničani počnu vraćati. Jer je ovo područje jako pogodno za razvoj poljoprivrede, stočarstva... Jasno je da što više proizvodi lokalno stanovništvo, to su potrebe za uvozom manje. Moram apostrofirati po ko zna koji put, Crmnica je veoma perspektivno područje - kaže on, smatrajući da, kada bi se zaposlilo lokalno stanovništo, „Monteput” ne bi morao da obezbjeđuje ogromna sredstva za radnu snagu na tunelu.
- Ne bi morali da plaćaju putne troškove, da daju nepovratna sredstva... Recimo, ranije su izdvajali i po 25.000 eura koliko se sjećam, a najviše je takvih slučajeva bilo za radnu snagu iz Rožaja, da bi riješili stambeno pitanje. To su, ipak, značajna sredstva građana Crne Gore, a ovako bi ostala u budžetu ako bi radilo lokalno stanovništvo.
Navodi i da su mješatni imali niz slučajeva nekorektnog ponašanja njihovih zaposlenih.
- Međutim, lokalno stanovništvo ih nije tužilo zbog ogromne prašine koja ih je davila, ispucalih fasada i maltera na kućama, što je sve bilo posledica konstantnih miniranja - kaže on i podsjeća da se u Rumuniji plaća na godišnjem nivou 28 eura za sve puteve, Slovačkoj 60, Švajcarskoj 41. U Holandiji, Belgiji i Njemačkoj se uopšte ne plaćaju autoputevi. Nije teško uporediti koliko čovjek mora da plati na nivou mjeseca samo jedan mali tunel kakav je „Sozina”, a koliko košta jedna godišnja karta na teritoriji Evropske unije. Ovo što se radi kod nas mogli bi da nazovemo reketiranjem lokalnog stanovništva. Zato mi i tvrdimo da je „Monteputu” tunel „Sozina” zlatna koka.
Prema njegovim riječima, oni žele da se stanovništvu obezbijedi prolaz, a manje je važno da li će to biti kroz mjesečne ili godišnje karte.
- Ugrožena su i dječja prava na ovom području, ili bolje reći nisu jednaka kao i u ostalim djelovima Crne Gore. Zašto dijete iz Crmnice ne bi moglo da se bavi nekim sportom, isto kao i dijete iz Sutomora ili Bara? Zato što roditelji nemaju finansijskog kapaciteta da vode svoju djecu, da uče dopunsku nastavu ili neke druge slične aktivnosti. Bitno je istaći, ponavljam, naša djeca su diskriminisana. Neki pokušavaju da nas vrate 100 godina unazad. Poručujem im da se ne trude i troše, jer nas ne mogu pokolebati - kaže Petranović.
