<p>Država mora više da uvažava iseljenike</p>

Na Biznis forumu, pod nazivom "Dijaspora kao resurs lokalnog razvoja", održanom nedavno u Plavu, konstatovano je da država u prethodnom periodu nije adekvatno tretirala želje i namjere iseljenika da investiraju u svoj zavičaj i daju puni doprinos razvoju Crne Gore.

Opšti zakučaj je bio da država mora da kreira otvoreniju politiku prema dijaspori, kao bi se stvorao povoljniji ambijent da ljudi iz inostranstva ulažu svoj kapital u razvojne projekte u Crnoj Gori.

–Dijaspora može da igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju i napretku lokalnih zajednica. Bolja politika otvorenost prema dijaspori je od suštinskog značaja. Kroz kontinuiranu komunikaciju i saradnju moguće je stvoriti povjerenje među iseljenicima, koje će ih motivisati da ulažu u Crnu Goru – zaključeno je na pomenutom skupu.

Ujedno je naglašena potreba da država prepozna potencijal svih opština i adekvatno preraspodijeli budžetska sredstva, omogućavajući tako razvoj svih regija podjednako. Istaknuto je da se u obzir mora uzeti i potrošnja koju dijaspora ostvaruje u Crnoj Gori.

U nastavku izborne reforme razmotriti i pitanje dijaspore

–Nepravedna raspodela resursa može dovesti do smanjenja investicija i daljeg iseljavanja stanovništva u sjerenom regiji. Važno je istaći i uticaj potrošnje na budžet, s obzirom da dijaspora često doprinosi privredi kroz potrošnju. Povećanjem investicija u sjevernim opštinama mogu da se stvore nove mogućnosti za zapošljavanje i spriječi iseljavanje, što je ključ daljeg razvoja. Država mora da stvori sugurnost za potencijalne investitore iz inostranstva, na način što će, između ostalog, poboljšati putnu infrastrukturu u cilju povezivanja sa evropskim koridorima, stvoriti bolje avio-konekcije i pristupiti zaštiti prirodnih potencijala, poput Plavskog jezera – navodi se u rezimeu održanog sastanka.

Sa ovakvom konstatacijom složio se i dr Mersim Ziljkić iz Njujorka ističući da dijaspora zaslužuje više poštovanja od strane državnih institucija.

–Ne može se o dijaspori razmišljati samo kao o nekom izvoru kapitala. Tačno je da kod iseljenika postoji taj emotivni moment da imaju potrebu da pomognu svom zavičaju, međutim kako će se to ostvarivati, ako znamo da naša dejca, koja su rođena u inostrnstvu svakodnevno gube crnogorska državljanstva. Jednostavno država nije napravila strategiju kako da na pravi način priđe dijaspori. Sa predstavnicima dijaspore mora da se sjedne i razgovara kako bi dijaspora bila uvažena i prisutna tamo gdje se se stvaraju vrijednosti od zajedničkog interesa – naglasio je Ziljkić.

Iskoristiti iskustva ljudi koji žive u inostranstvu

Nezvanični podaci ukazuju da je dijaspora u Crnu Goru kroz razne aktivnosti u zadnjem periodu investirala preko milijadu eura. Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović ističe da se dobar dio tih sredstva odnosi na palvo-gusinjski kraj.

–Za manje zajednice, kao što je Plav, mnogo su značajna ulaganja koja se ostvaruju od boravka ljudi iz dijaspore. Naša manjkavost je što njihove društvene i socijalne vještine koje su stekli tamo negdje daleko od Plava nijesmo uspjeli da iskoristimo na pravi način i stavimo u funkciju razvoja naše sredine. Još uvijek nijesmo uspostavili dobre konekcije sa dijasporom da oni naše raspoložive prirodne potencijale prepoznaju kao resurse za ulaganje kapitala, a ne samo kao nešto što ih emotivno privlači – naglasio je Canović.

Alen Selimanjin iz Njemačke smatra da je ključno da država ima dijasporu za partnera za rješavanje osnovnih pitanja u lokalnoj zajednici

-Zabrinut sam za dalju sudbinu Plavskog jezera i ti moramo svi zajedno naći neko dugoročnije rješenje. Takođe, država u ovom kraju mora napraviti dobre puteve. Ovo područje moramo posmatrati kao izuzetan resurs za razvoj planinskog turizma koji je sve popularniji u svijetu. Dijaspora je tu da kroz određene investicije tom cilju pruži puni doprinos – naveo je Selimanjin.

Preuzmite našu aplikaciju