Građani traže spas za Spas

Mještanka Babinog dola Anđa Budimir ukazuje da posledice devastacije brda Spas mogu biti katastrofalne.

Ogoljeno brdo iznad Budve, opasano bespravno prokopanim putevima predstavlja opasnost za građane i naselja u njegovom podnožju, naročito uklanjanjem niskog rastinja, listopadnog drveća i četinara i prokopavanjem kanala prošle jeseni kada je došlo do pojave vododerina i opasnosti od potencijalnog klizišta.

Ona je ovim povodom, a u cilju očuvanja Crne Gore kao ekološke države pokrenula peticiju "Zaštitimo Brdo Spas - Park prirode u Budvi" na platformi change.org. Istovremeno je uputila i dopis predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću.

Budimir u dopisu navodi da je 23. decembra 2024. godine, po prijavi građana, Građevinska inspekcija, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izašla na teren i sačinila zapisnik na osnovu kojeg je 27. decembra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede, proslijedila Inicijativu radi postupanja iz okvira njihovih nadležnosti.

– Dana 18. 3. 2025. godine, po inicijativi koju sam uputila, zapisnik je sačinila i Ekološka inspekcija, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera i nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, shodno nadležnostima koje propisuje Zakon o zaštiti prirode dostavila obavještenje – Inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom, poslala sam Upravi za šume 5. 4. 2025. godine, a koju su u skladu sa zapisnikom Ekološke inspekcije zaprimili i službenim putem, i shodno tome dana 10.4.2025. godine obišli devastiranu loakciju i sačinili zapisnik – navela je u dopisu upućenom čelnicima Opštine Budva.

Gradnja u zaštićenom parku prirode

Brdo Spas iznad Budve koje od 1968. godine uživa status zakonom zaštićenog spomenika prirode, u međuvremenu je na vošeban način postalo građevinska parcela. Umjesto zelenih pluća grada ovo područje je duže vrijeme izvor opasnosti za mještane i naselja u njegovom podnožju.

Građevinske mašine bespravno angažovane na ovom potezu uz obilne padavine prave eroziju zemljišta, pojavu bujica, oštećenje puteva i drugih objekata. Štete su višestruke, ali se najčešće ogledaju u erodiranju sloja zemljišta. Nanosi koji se svakodnevno odronjavaju zatrpavaju plodna zemljišta u podnožju gdje se taj materijal zadržava, a velika su opasnost po bezbjednost.

Inicijativu je 7. aprila proslijedila i Upravi za vode, a u narednim danima očekuje izlazak inspektora na teren. Budimir je zahtjev proslijedila i Agenciji za zaštitu životne sredine da po službenoj dužnosti pokrene postupak utvrđivanja štete u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od štete i u skladu sa istim izradi plan remedijacije ili sanacije, građevinskim mašinama i mehanizacijom ugroženog područja.

– Navedenim zahtjevom zatražila sam obustavljanje postupaka izdavanja saglasnosti procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju apartmanskih objekata – lamela A, B, C, D, E, F, G, H i garaža I – faza 1 i 2, koja je planirana na urbanističkoj parceli UP 5a-1, koju čine katastarske parcele broj 1886/1, 1886/2, 1886/3, 1889/4 i 1885/1, Blok 5a, u zahvatu DUP-a "Babin do" Opština Budva, kao i obustavljanje postupaka izdavanja saglasnosti procjene uticaja na životnu sredinu svim pravnim i fizičkim licima koja planiraju gradnju u skladu sa izdatim urbanističko-tehničkim uslovima na parcelama koje su u zoni zaštite, u blizini vododerine i potencijalnog klizišta, do okončanja postupka o utvrđivanju štete i donošenja plana remedijacije – istakla je Budimir u dopisu.