Iako su pljevaljski pčelari zadovoljni ovogodišnjim prinosom meda, cijene ove čudesne i nadasve ljekovite namirnice su sa prošlogodišnjih 12 eura porasle na 15. Iako poskupljenje nije beznačajno, potražnja svakako neće opasti jer ovaj prirodni proizvod poseduje brojna ljekovita i nutritivna svojstva, koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave ishrane.
– Prosjek na mnogim pčelinjacima je oko 15 kilograma meda po proizvodnoj košnici, koje se nisu rojile. Med je, inače, odličnog kvaliteta – kaže predsjednik pčelarskog udruženja "Matica" Žarko Dragašević, naglašavajući da je cijena od 15 eura po kilogramu za potrošača visoka, ali pčelari vjeruju da bi med morao biti skuplji, jer su troškovi pčelarenja veliki i u poslednje vrijeme porasli su sto odsto.
– Ove godine zarade možda i bude, ali su prethodne tri-četiri sezone bile loše. Zbog klimatskih promjena jedna od tri ili četiri sezone je uspješna, a to je nedovoljno da pokrije troškove četvorogodišnjeg pčelarenja – kazao je Dragašević.
Pojašnjava da je izimljenje pčelinjih zajednica bilo prilično teško, posebno iz razloga što je proljeće kasnilo. Međutim, splet vremenskih okolnosti pogodovao je pčelama i razvoj pčelinjih društava je bio buran, vrlo intenzivan pa se i očekival rekordna godina.
– U jednom periodu unos je bio dosta dobar, ali nakon prvog grada, koji je znatno oštetio vegetaciju koja je medila, pčele su bile na vrhuncu razvoja, imale su veliko leglo koje traži veliku hranu. Za jedan ram legla, troši se ram hrane, tako je pčelama trebalo i do dva kilograma meda da bi prehranile leglo, a unos je bio značajno ispod, tako da su u jednom preiodu zabilježeni negativni rezultati i opadanje prinosa – kazao je Dragašević.
Da je loše vrijeme negativno uticalo na rad pčela tvrdi i Radoslav Bele Zečević, jedini magistar pčelarstva u Crnoj Gori.
– Ova godina je repriza sezone 2015. koja je bila izuzetno dobra. Radi se o livadskoj paši koja je bila odlična. U toku je vrcanje meda, a kontrola vode u medu je pokazala 15 odsto sadržaja, što govori da je med gust. Povećanje cijene meda dijelom će uspjeti da ublaži troškove. Pored našeg rada, koji i ne računamo, većina inputa koji se koriste u pčelarstvu su poskupili najmanje duplo, tako da se to donekle odrazilo na cijenu meda – kaže Zečević.
