Pismo prenosimo integralno:
U pismo je akademik iz Ljubljane obaviješten o okolnostima brzopletog ulaska u projekat adaptacije Spomen doma od strane lokalne uprave, bez odgovarajućeg konzervatorskog projekta i uvođenjem u rad na “sanaciji” nestručnog izvođača kao i činjenici da se izradi konzervatorskog projekta pristupilo tek nakon završetka tendera na “Adaptaciji zgrade Spomen doma” što dovodi u sumnju zakonitost čitavog postupka.
U odgovoru na pismo odbornika Pokreta, arhitekta akademik Marko Mušić se zahvalio odbornicima na “nastojanju kvalitetne i stručne obnove Spomen doma u Kolašinu. Obnove, koja je poslije decenija zanemarivanja svakako nužna. Ali koja mora u svemu poštovati konzervatorsku profesiju te nastojanja autora te arhitekture.” te da kada je saznao da su otpočeti radovi na Spomen domu ličnu uputio pismo tadašnjem predsjedniku koje je “ g. Martinović javno objavio, ali na njega nije nikada odgovorio.”
Dalje, akademik aritekt navodi da je “duboko uvjeren da je prvi i daleko najkompetentniji za obnovu arhitektonskog spomenika njegov autor. Naravno, u koliko je živ i aktivan. On je konkretnu arhitekturu izmislio, on joj je dao duhovnost i tijelo. Uz to će najbolje prosuditi i odrediti koji su tehnički ili funkcionalni zahvati prihvatljivi i koji ne dolaze u obzir. Pored svega toga u autorovom arhivu su svi nacrti, svi detajli te ostala dokumentacija, koja je nastala od perioda projektovanja i izgradnje do kasnih intervencija. Dakle dokumentacija koja je obično za konzervatorske institucije nepristupačna.”
“Ponosan sam, da je arhitektura Spomen doma u Kolašinu postala poznata i cijenjena u širnom svijetu te mi je drago, da je postala kulturno dobro države Crne Gore. Kao i činjenice, da je poslije dugog i predugog razdoblja konačno počela prepotrebna obnova. Ali me ipak iznenađuje da spominjate konzervatorski nacrt kojeg ne poznajem, kod kojeg nisam sarađivao, kojeg nisam kao autor te arhitekture usmjeravao te kojeg na kraju nisam ni potvrdio odnosno dao svoju saglasnost.”
“Što se tiče izvođenja o kojem pišete ne znam kako je moguće sanaciju izvoditi sa izvođačem koji nema referencija na obnovi kulturnih dobara, bez izvedbenog konzervatorskog elaborata te bez adekvatnog stručnog nadzora. Tako nadzornog inženjera kao i predstavnika konzervatorske institucije te autora arhitekture.”
“Ali znam, da sam u svim svojim intervjujima, kao i u pismu gospodinu Vladimiru Martinoviću, predsjedniku Opštine Kolašin, vrlo jasno zapisao, da ga želim uvjeriti, da sam uvijek spreman na saradnju kod obnove i revitalizacije te moje arhitekture. I to, ako je potrebno, »pro bono publico«, dakle bez honorara za moj autorski rad. Dakle u dobro Spomen doma i građana Kolašina.”
Nakon ovih navoda, Pokret zajedno gradimo Kolašin smatra da je tužno što lokalna uprava nije pokazala više senzibiliteta i sluha, te iskoristila pomoć koju je ponudio slavni arhitekta i idejni tovrac Spomen doma u izradi konzervatorskog projekta te izvođenju radova na Spomen domu. Rezultat takvog ponašanju su vrtoglavi iznosi “sanacije” koji ako se ovako nastavi preći milion eura do kraja godine a objekat neće vratiti stari sjaj po kojem ga mnoge starije generacije kolašinaca pamte.