Učestale napade medvjeda na stada prijavili su mještani sela Smrduša, Kamensko i Trepča.

– Najviše napada medvjeda na domaće životinje evdentirano je na granici Banjana sa selom Trepča (MZ Trubjela), gdje su divlje zvjeri usmrtile grla krupne stoke, krave i bikove porodicama Perović, Mićunović, Delibašić, Damjanović i Krivokapić. Po prijavi svakog od ovih incidenata koji se dogodio na terenu kojim gazduje Lovačko društvo "dr Zoran Kesler", mi smo sa lovočuvarskom službom obišli lice mjesta i sačinili odgovarajući zapisnik. U svim ovim slučajavima uglavnom je stradala krupna stoka – navodi Nikčević, dodajući da je medvjed na području Golije pričinio štetu porodici Goranović kojoj je usmrtio konja, dok su u stadu druge porodice stradale dvije koze.

Boško Nikčević

-Ž.Š.

Pojašnjava i da gotovo svakodnevno dobijaju primjedbe mještana iz ruralnih područja, koji se žale da su ugroženi svakodnevnom najezdom medvjeda i traže pomoć od Lovačkog društva.

Zdravku Delibašiću, u nikšićkom selu Kamensko, medvjed u pet mjeseci usmrtio pet krava

– Mi im izlazimo u susret onoliko koliko zaista možemo najviše da učinimo, ali, nažalost trenutno, malo im možemo pomoći. Nedavno smo Ministarstvu poljoprivrede ponovo uputili zahtjev da mi kao lovačka organizacija smatramo da je najbolje rješenje za novonastalu situaciju primjer iz Slovačke i Rumunije, odnosno da se dozvoli odstrel određenog broja medvjeda. Međutim, kako trenutno stoje stvari, jako teško ćemo doći do toga – upozorava Nikčević i kaže da brojne organizacije u Crnoj Gori bave zaštitom životinja ne dozvoljavajući odstrel medvjeda, tako da su po tom pitanju ograničene mogućnosti lovačkih društava.

– Ako se u nekoj zemlji Evropske unije desi napad divljih životinja na ljude, u situacijama gdje je ugrožen ljudski život odmah se reaguje. Nedavno se i kod nas dogodio napad medvjeda u Pivi, gdje je ljudski život doveden u pitanje, a pukom srećom je ostao živ i oporavlja se. U Slovačkoj i Rumuniji medvjedi su se toliko namnožili da su napadali svokog ko se usudio da prošeta šumom, posebno planinare. Tada je u ovim državama donesena odluka da se odstrijeli veliki broj jedinki, kako bi se narod mogao kretati slobodno – kaže Nikčević.

Teško je odrediti cifru koliko bi trebalo odstrijeliti medvjeda, jer nije svaka jednika opasna po ljude i stoku. Zapravo se radi o problematičnim jedinkama, koje su navikle da se isključivo hrane mesom, odnosno da love domaće životinje. Te jednike se osjećaju potpuno bezbjedno na teritoriji na kojoj i ljudi žive, vlasnici stoke, a kojima je ugrožena bezbjednost.

– Vlasnici stoke koju je usmrtio medvjed slučaj prijavljuju kod nas, potom u policiju i Ministarstvu poljoprivrede, a na kraju im je slaba vajda od svega toga. Ako neko odluči da nas tuži, naše lovačko društvo strada i finansijski. Pošto mi nijesmo zaštitili medvjede, svako ko nas tuži izgubi taj spor, ali mi izgubimo dosta novca i vremena dok se sve to ne završi. Pokušavao da prekinemo sa tom praksom koja nikome nije donijela niti može donijeti nikakvo dobro. Pokušavamo sve što je u našoj moći, zapravo idemo linijom manjeg otpora. Ako nam ne dozvole odstrel određenih jedinki medvjeda, neka onda Ministarstvo poljoprivrede napravi model nadoknade štete licima čija su grla stradala, a koja žive od poljoprivrede – kaže Nikčević, pojasnivši da bi se tim potezom nadomjestila šteta, ali ne i bezbjednost građana koja je ugrožena sa ovolikim brojem medvjeda.