Ministri vanjskih poslova Zapadnog Balkana odobrili su tri regionalna sporazuma, i to o slobodi kretanja sa ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore dentalne medicine i arhitekte na ministarskom sastanku Zapadnog Balkana i Evropske unije koji je u okviru Berlinskog procesa organizovala Vlada Njemačke u Berlinu.
„Danas s ponosom pokazujemo da sveobuhvatna regionalna saradnja i zajedničko regionalno tržište donose rezultate. Region je usaglasio tri glavna sporazuma o mobilnosti koja je koordinirao Savjet za regionalnu saradnju a čiji uticaj će se kroz njihovo sprovođenje veoma brzo vidjeti na terenu, isto kao što je to bio slučaj a zelenim koridorima i regionalnim sporazumom o smanjenju cijena rominga,“ rekla je na sastanku generalna sekretarka Savjeta Majlinda Bregu.
“Savjet za regionalnu saradnju je glavni partner regionalnih pregovora i glavna snaga Berlinskog procesa. Generalna sekretarko Bregu, želim Vam se lično zahvaliti na svemu što ste uspjeli da uradite u okviru regionalne saradnje sa ovom organizacijom. Mnogo posla je i dalje pred nama, ali je nevjerovatno ono što je do sada odrađeno i na tome Vam mnogo hvala,” rekla je ministarka vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok.
Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju je rekla kako se raduje konkretnom primjeru povratka vizionarskog i pionirskog Berlinskog procesa. „Ovaj je proces bio od suštinske važnosti za postizanje rezultata u oblasti povezanosti, mladih, zelene agende, zajedničkog regionalnog tržišta, integracije Roma, bezbjednosti, kao i brojnih drugih programa u našem regionu i Savjet za regionalnu saradnju je imao važnu ulogu u njegovim brojnim rezultatima“, kazala je Bregu.
,,Podaci koje smo veoma pažljivo prikupljali i koji su se ticali stotina kamiona koji su koristili zelene koridore za dostavljanje prijeko potrebne hrane i lijekova, kao i povećanja saobraćaja u romingu od nekoliko stotina procenata zahvaljujući ukidanju troškova rominga sada će se odnositi i na veću mobilnost radne snage u regionu, nove profesionalne i akademske mogućnosti, kao i ukinute troškove dugih i skupih postupaka priznavanja kvalifikacija koji su predstavljali administrativno opterećenje'', rekla je Bregu.
„Kretanje sa ličnom kartom na Zapadnom Balkanu je glavni današnji sporazum. Trebale su nam skoro dvije godine intenzivnih pregovora da danas ovdje dođemo do usaglašene verzije dokumenta. Ali, kad se hoće, sve se može. Ovim sporazumom ruši se posljednji preostali „vizni zid“ u regionu. Znam da bezvizni režim u regionu nije isto što i bezvizni režim sa Evropskom unijom. Međutim, u stvarnoj postavci stvari on predstavlja perjanicu našeg regiona kao jedinstvenog tržišta. Nacionalne politike ostaju presudne za svakoga, ali mogu imati i važnu ulogu u efikasnijem sprovođenju regionalnih inicijativa. Cilj svega toga je regionalna povezanost i zajedništvo. Regionalna i multilateralna saradnja i solidarnost dolaze do izražaja u vrijeme krize,“dodala je Bregu.
Bregu je poručila da na budućnost gleda sa većim osjećajem strepnje u da jeBerlinski proces 2.0 prilika da ojačamo našu odlučnost da zajedno , u skladu sa odgovarajućom dinamikom rada, odgovorimo na velike izazove s kojima se zajedno suočavamo.
„Savjet za regionalnu saradnju je sa svoje strane spreman da pomogne razvoju regiona, njegovoj evropskoj perspektivi i bezbjednosti. Bez sumnje je da dinamika Savjeta ne može zamijeniti odgovornost i spremnost lokalnih političara da održe svoja obećanja. No spremni smo i da između samita doprinosimo sprovođenju Berlinskog procesa kako bi se na jasan, strukturiran i usklađen način obaveze prevele u praktičan rad i ispunile,“ zaključila je Bregu.
Očekuje se da sva tri Sporazuma budu potpisana na samitu šefova država i vlada u okviru Berlinskog procesa koji se treba održati 3. novembra u Berlinu. Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju se juče obratila i na sastanku ministara unutrašnjih poslova Berlinskog procesa. Prije samita održavaju se forumi mladih, civilnog društva i privrednika na kojima će se pažnja posvetiti energetskoj sigurnosti, Zelenoj agendi i zajedničkom regionalnom tržištu.
