Najmlađe ima šest mjeseci, a najstarije 12 godina. Šta se dešavalo unutar zidova kuće, otkud 31 djete u rukama trgovaca ljudima, pitanja su na koja još nema odgovora.

Pojavile su se i osobe koje tvrde da su roditelji ili srodnici i da su tamo ostavili djecu na čuvanje. Posle saslušanja, pušteni su na slobodu, piše rts.rs.

- Kada se čovjek razbolio nisam ih mogla čuvati, ostavila sam ih na 15 dana i oni su uzeli moju djecu. Trista eura sam dala za petnaestak dana -  kaže Hasnija Hasanović.

- Tužilaštvo nema pouzdane podatke i dokaze da su djeca koja su smještena zaista njihova djeca. To ćemo u daljem toku postupka utvrđivati - kaže Radmilo Ivanović, v.d. glavnog tužioca Distrikta Brčko.

Slučaj u Brčkom: Ombudsmani BiH otvaraju predmet zbog ekstremnog kršenja prava djeteta

Djeca su sada bezbjedna, ali problem njihovog trajnog zbrinjavanja tek predstoji.

- U BiH još nije pronađeno sistemsko rešenje za rešavanje pitanja finansiranja skloništa kojima rukovode vladine organizacije, tako da naše najveće sklonište u regionu kapaciteta 80 mjesta, gdje su se sva ova djeca pronađena u Brčkom mogla smjestiti, je moralo biti zatvoreno - kaže Amela Efendić iz Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS.

Određen pritvor Zahidi i Aliji Đogo, vlasnicima kuće u kojoj su pronađena djeca

Među zatočenim mališanima nema djece iz Srbije, potvrđeno je u ambasadi u Sarajevu. Ovakvi slučajevi u Srbiji nisu zabilježeni, što ne znači da žrtava trgovine ljudima nema. Samo tokom prošle godine iz lanca trgovine ljudima izvučena je 71 osoba – polovina su bila djeca.

- Ono što je bilo primjer dobre prakse je da smo neke od tih akcija zajedno planirali sa policijom, tužilaštvom, sa drugim ustanovama socijalne zaštite i da smo pripremili unapred kapacitete za njihov smještaj. A to svakako jeste problem i kod nas. Mi imamo prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, koje prima osobe od 16 godina i više - rekao je Miroslav Jovanović, rukovodilac Službe za koordinaciju zaštite žrtava trgovine ljudima.

Šta se dešavalo u kući u Brčkom, kako su djeca završila u rukama trgovaca ljudima i šta su namjerili s njima, ne zna se, ali stručnjaci kažu da su djeca traumatizovana.

- Samim time što shvatate da je dijete zastrašeno dovoljno da neće da kaže kako se zove, govori o tome da ga je neko instruirao. Nažalost, oblici eksploatacije kojima ta djeca mogu da budu izložena bukvalno nemaju granice - kaže Jasmina Krunić iz nevladine organizacije Astra.

Nevladine organizacije u BiH ukazuju na nedopustive propuste. Ono što nikako nije smjelo da se dozvoli je snimanje djece i objavljivanje snimaka u medijima.