Ulazak Hrvatske u Šengen prvog dana 2023. godine obilježile su velike gužve na graničnim prelazima iz BiH, ali je još rano procijeniti kako će novi granični režim uticati na građane BiH koji ulaze u tu zemlju.

Kako nam je juče rekla Franka Vican, portparolka Granične policije BiH, prema sada raspoloživim informacijama, Hrvatska će nastaviti primjenjivati važeće odredbe Zakona o šengenskim granicama, kao i do sada.

"Informacijski sustavi EU, poput EES i ETIAS, počet će se primjenjivati od dana kada Europska komisija donese odluku o tome. Isto tako, na zajedničkim lokacijama graničnih prijelaza, ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor, neće biti promjena u vezi s načinom obavljanja granične kontrole", pojasnila nam je ona.

Rekla nam je da su na graničnim prelazima, poput međunarodnog graničnog prelaza Gradiška, od početka godine do juče u 13 časova zabilježena 3.993 putnika, od čega 1.682 državljanina BiH, dok je stranih državljana 2.311, prenose Nezavisne.

"U istom razdoblju, na izlazu iz BiH, na MGP Gradiška, evidentirano je ukupno 6.686 putnika, od kojih su 2.794 državljani BiH, dok je  stranih državljana evidentirano 3.892. Trenutačno na izlazu iz BiH na MGP Gradiška zadržavanja su oko 60 minuta, dok na ulazu u BiH na istom prijelazu nema zadržavanja. Jučer (ponedjeljak) na MGP Gradiška bila su povremena zadržavanja ne duža od 30 minuta", kazala nam je ona.

Prema njenim riječima, za sada je nemoguće ocijeniti kako će se ulazak u Šengen odraziti na putnike iz BiH i za tu procjenu biće potrebno više vremena. 

S istim pitanjem smo se obratili i Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

"S ulaskom Hrvatske u Šengen nema nikakvih izmjena niti za građane EU niti za druge osobe kad govorimo o prelasku vanjske granice. Granične kontrole obavljaće se kao i dosad sprovođenjem Zakonika o šengenskim granicama, uključujući takođe sprovođenje i drugih relevantnih uredbi Evropskog parlamenta i Vijeća. Naime, Republika Hrvatska ulaskom u EU već primjenjuje Zakonik o šengenskim granicama tako da ne bi bilo nikakvih promjena u samoj proceduri granične kontrole na vanjskoj granici", kažu u MUP-u Hrvatske.

Zvaničnici EU, Hrvatske i BiH izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska postala dio šengenskog prostora. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, indirektno je odgovorio na pitanje režima graničnih kontrola, pojasnivši, nakon obilaska graničnog prelaza Bregana, između Slovenije i Hrvatske, sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da će Hrvatska ukidanjem graničnih kontrola na unutrašnjim granicama EU dobiti nove resurse za zaštitu spoljnih granica EU.

To znači da će hrvatski granični policajci pojačati nadzor granice, odnosno efikasnije sprečavati ilegalne prelaske granica, ali i da vjerovatno neće slati dodatne službenike na međunarodne granične prelaze.   

"Hvala policiji na čuvanju naše granice. Svoje kapacitete je sada spremna preorijentirati na vanjske, više od 1.350 kilometara duge granice EU i šengenskog područja. Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere. To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja", poručio je on, kako je preneseno na sajtu Vlade Hrvatske.

Fon der Lajenova je, čestitajući Hrvatskoj, rekla da će EU raditi na zaštiti šengenskog prostora, koji je uvijek pred izazovima, ali ga se ne smije uzeti zdravo za gotovo. 

"Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas", rekla je ona. 

Borjana Krišto, novoizabrana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, čestitala je Hrvatskoj ulazak u Šengen i uvođenje evra, ističući da i građani BiH gaje identične aspiracije.

"Svi mi, zajedno sa svojim konstitutivnim narodima i ostalim građanima, takođe pripadamo krugu evropske porodice, te gajimo identične aspiracije i priželjkujemo istu integracijsku budućnost", navela je Krišto u čestitki.

Plenković je rekao da je Hrvatska jedina zemlja koja je u Šengen i evrozonu ušla na isti dan. 

Za građane BiH će ulazak Hrvatske u evro značiti lakše plaćanje prilikom posjeta toj zemlji, a s obzirom na to da je bh. marka direktno vezana za evropsku valutu, to će značiti i manje troškove za konverzije jer više neće morati koristiti kune, koje zauvijek odlaze u prošlost.