U ponoć se navršava 10 godina od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, tada kao 28. članica i za to vrijeme je ispunila svoje najvažnije strateške ciljeve i donekle smanjila zaostatak u razvijenosti za ‘starim‘ članicama, ali istovremeno trpi i veliki odliv stanovništva, prenose Nezavisne.
Ulazak u EU je među najvažnijim događajima u hrvatskoj istoriji, što je uz članstvo u NATO, koji je uspjela da ostvari četiri godine prije, bio njen glavni spoljnopolitički cilj od samostalnosti.
Zahtjev za članstvo Hrvatska je podnijela 21. februara 2003. godine, pozitivnim je ocijenjen u aprilu 2004. Službeni status kandidata za članstvo dobila je u martu 2005., ali uz uslov pune saradnje sa Haškim sudom koji je insistirao na hapšenju tada odbjeglog generala Ante Gotovine.
Hrvatski pregovori o članstvu su trajali pet godina i devet mjeseci, posljednja poglavlja su potpisana 30. juna 2011., a nakon potpisivanja pristupnog sporazuma i ratifikacije u državama članicama, Hrvatska je u Evropsku uniju ušla 1. jula 2013.
U posljednjoj godini ove decenije Hrvatska je, piše agencije, ostvarila sve svoje evropske integracione ciljeve, a od 1. januara ove godine je i članica evropodručja i šengenske zone.
Zbog izlaska Velike Britanije iz EU i promjene rasporeda, Hrvatska je u prvoj polovini 2020. bila predsjedavajuća Unijom, 4,5 godine prije planiranog rasporeda, koje je obilježila pandemija korona virusa, prenose agencije.
Hrvatska ekonomija je prije ulaska u EU upala u recesiju koja je trajala više od šest godina. Ukupan pad realnog BDP-a u razdoblju od 2009. do 2014. godine iznosio je 12,6 posto. Tek je 2019. BDP prestigao nivo iz 2008. godine, što znači da je izgubljeno deset godina.
Od 2015. BDP je počeo da raste sve do 2020. kada je zbog pandemije korona virusa zabilježen veliki pad od 8,6 posto, ali se brzo oporavljala i 2021. zabilježen je, kako se navodi, spektakulran rast od 13,1 posto, dok je prošle godine usporio na 6,3 posto.
Hrvatska je 2013. godine imala BDP po glavi stanovnika 61 posto proseka EU-a, a prošle godine došla je na 73 posto evropskog prosjeka. U godini ulaska u EU Hrvati su imali BDP po glavi stanovnika 10.440 evra, a prema procjeni za 2022. on se popeo na 17.240 evra.
Da bi dostigla evropiski prosjek u neko dogledno vrijeme, Hrvatska bi trebalo da raste mnogo brže nego do sada, piše Hina i dodaje da bi rast od, na primjer, dva posto brže od prosjeka, što nije nemoguće, bio izuzetno zahtijevan cilj.
Na potencijalni rast negativno utiče pad broja stanovnika i slaba produktivnost, ali bi reforme koje bi dovele do efikasnije javne uprave i boljeg pravosuđa bile pozitivne.
Hrvatska, navodi agencija, dobro stoji i po drugim pokazateljima, ima nikad manju stopu nezaposlenosti od 5,6 odsto u maju ove godine, nikad nije imala više zaposlenih, premam podacima iz 2021. godine, stopa je bila 68,2 posto, dok je evropski prosjek bio 73,1 posto, ima takođe dobre fisklane rezultate i prema vladinim projekcijama već naredne godine bi trebalo da bude ispod 60 posto, koliko je dopušteno po mastrihtu.
Hrvatska je poput drugih novih članica manje razvijenih od evropskog prosjeka imala veliki odliv stanovništva u protekloj deceniji i, prema popisu iz 2021., ima 9,45 odsto manje stanovnika u odnosu na popis od prije 10 godina.
Hina piše da je to jednim dijelom rezultat članstva u EU-u jer na jedinstvenom evropskom tržištu nema ograničenja u kretanju radne snage i mnogi hrvatski građani otišli su za poslom i boljim životom u bogatije članice.
Tvrde da je vrh talasa iseljavanja iz Hrvatske prosao i da je trend usporen, ali ne i stao.
