Belgija je dugo bila na glasu kao dosadna zemlja koja slijedi vladavinu prava, da bi u posljednje vrijeme postala evropski centar krijumčarenja kokaina. U Antverpenu se događa 40 odsto svih zapljena kokaina u Evropi jer je ova belgijska luka postala ulazna tačka za južnoamerički kokain.

Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, najprije iz Hrvatske i Albanije, tvrdi "The Economist", koji je napravio reportažu o tome.

Količina zaplijenjene droge u Europi u stalnom je porastu. Samo u Antverpenu prošle je godine zaustavljeno 80 tona kokaina, a 2016. godine samo 30 tona. Posljedice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih dužnosnika i nasilje na ulicama.

Mnoge evropske mafijaške grupe pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom.

Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i BiH posebno su poznate po svojoj učinkovitosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i privredne nevolje na Balkanu mnoge su nagnali da se okrenu kriminalu.

- Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se generalno vrlo preduzetnima, tvrdi Volter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

"Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, uzgoja kanabisa te krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina", objasnila je Kempova saradnici Mejdini.