Veliki broj građana Crne Gore traži način da se iseli u Njemačku I dobije jedan od bolje plaćenih poslova. Uvijek je to predstavljao problem zbog brojnih administrativnih prepreka, ali bi uskoro sve moglo da bude jednostavnije I brže. TV Nova S piše o prvoj fazi reforme njemačkog Zakona o kvalifikacionoj imigraciji, koja se uvodi od novembra. Cilj ovih izmjena je da privuku kvalifikovane radnike iz inostranstva, kako bi se u Njemačkoj riješio veliki problem nedostatka radne snage.

Reforme Zakona o kvalifikovanoj imigraciji će u Njemačkoj biti uvedene u tri faze. Prva se uvodi već ovog novembra, dok preostale dvije na snagu stupaju u martu, a potom i u junu 2024. godine. Procjene su da bi jednostavnija pravila mogla da povećaju broj radnika van EU u Njemačkoj za 60.000 godišnje.

Očekuje se da će prve faze ove reforme omogućiti radnicima iz trećih zemalja, dakle onih koje nisu članice EU, jednostavniji dolazak, odnosno preseljenje u Njemačku.

Na koga se odnose ove izmjene?

Zakon o kvalifikovanoj imigraciji, tačnije njegove reforne, prvenstveno se odnose na radnike sa stručnom obukom, ne nužno akademskom.

Međutim, svakako će i radnici s visokim obrazovanjem u Njemačku moći da odu po novim, blažim pravilima.

Kako će funkcionisati odlazak u Njemačku?

Njemačka uvodi “kartu prilika” iliti “chancenkarte”.

Ta karta će funkcionisati po sistemu bodovanja, a na taj način će se omogućiti lakše zapošljavanje radnicima koji imaju određene posebne vješine.

U obzir će se uzimati kvalifikacije, radno iskustvo, znanje Njemačkog jezika, veze s Njemačkom poput članova porodice koji u njoj žive, kao i godine. Svake godine postojaće određene kvote, koje će zavisiti od industrija u kojima su potrebni radnici.

Ko planira da ode u Njemačku, moraće da ispunjava tri od četiri uslova za “kartu prilika”. Uslovi su da potencijalni radnik ima diplomu ili stručnu obuku u oblasti u kojoj želi da radi, tri godine iskustva, znanje Njemačkog jezika ili prethodni boravak u zemlji, dok je poslednji uslov da radnik ima najviše 35 godina.

Iako već postoje vize za one koji već traže posao u ovoj, za mnoge građane, obećanoj zemlji, “karta prilika” trebalo bi da olakša, a samim tim i ubrza proces zapošljavanja. Iako je dosad praksa uglavnom bila takva da građani koji odlaze već imaju unaprijed pronađen posao, ova reforma će im omogućiti da borave u zemlji dok traže posao ili pripravnički staž, a ne da se, kao dosad, prijavljuju iz inostranstva. Ipak, ti potencijalni radnici moraju da dokažu da imaju mogućnost da plate sve troškove života u Njemačkoj dok čekaju na posao.

Njima će biti omogućeno da ostanu u državi čak godinu dana dok su u potrazi za zaposlenjem, dok su sad građani zemalja koje nisu EU članice, bez vize u Njemačkoj mogli da borave najviše 90 dana uzastopno.

Dok traže posao s punim radnim vremenom, moći će da se zaposle na mjestu gdje će raditi najviše 20 sati nedjeljno.

Šta se tačno mijenja?

Ono što je vjerovatno najvažnije velikom broju radnika koji žele da odu “preko” je činjenica da će, zahvaljujući ovoj reformi, u Njemačkoj lakše moći da se zaposle radnici sa srednjom stručnom spremom ili iskustvom u određenoj oblasti, bez obzira na to da li imaju fakultetsku diplomu. Takođe, Njemačka će, za razliku od dosadašnje striktne prakse, priznavati radno iskustvo i stručne kvalifikacije koje je radnik stekao u svojoj domovini.

Kao što smo već naveli, radnici više neće morati da traže posao u svojoj državi, pa se presele u Njemačku – već će moći to da rade odande.

Takođe, stranci koji su visokoobrazovani i već imaju ponudu za posao, moći će lakše da dobiju stalni boravak i dovedu svoje porodice.

Zašto Njemačka mijenja pravila?

Njemačka je odlučila da ublaži pravila zbog nedostatka kvalifikovane radne snage.

A kad govorimo o nedostatku radnika, broj koji u ovoj državi nedostaje izuzetno je veliki – u 2022. godini, kad je nedostatak bio na vrhuncu, u Njemačkoj je, prema podacima Instituta za istraživanje zapošljavanja, bilo oko 1,74 miliona slobodnih radnih mjesta.

Minhenski istraživački institut IFO takođe je utvrdio da najviše radnika fali u uslužnom sektoru, konkretno u industriji smještaja, ali potrebne su i zanatlije, ostali ugostitelji, medicinske sestre, njegovatelji. Što se tiče visokoobrzovanih radnika, traže se naučnici i lekari.