U sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku u toku je sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj se raspravlja o šestomjesečnom izvještaju Unmika o Kosovu i Metohiji. Premijerka Srbije Ana Brnabić je, u govoru, ukazala da su Srbi na KiM izloženi političkom, pravnom, institucionalnom i fizičko nasilju. Šefica misije UN na KiM Karolin Zijade je istakla da trenutna situacija može jedino kompromisom da se prevaziđe, prenosi RTS.

Dijalog je jedini način da se riješe problemi Kosova i Metohije

Brnabić je navela da bi najracionalniji pristup bio da KFOR, u skladu sa svojim mandatom prema Rezoluciji 1244, privremeno preuzme punu odgovornost za bezbjednost na sjeveru KiM, kao i da bi UNMIK mogao da odigra značajnu ulogu u ovom procesu.

- Dijalog je jedini način da se riješe problemi Kosova i Metohije. I mogu samo da kažem da će Beograd i pored svih poteškoća ostati privržen. I pozivamo da se novi lokalni izbori na sjeveru KiM održe što prije, kao dio napora za deeskalaciju. To očekuju Srbi na KiM, a to su svi u međunarodnoj zajednici preporučivali i ukazivali na tu potrebu, zaključila je Ana Brnabić u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN.

Hajde da zajedno preduzmemo korake da spriječimo da kriza potpuno izmakne kontroli

Brnabić je pri kraju obraćanja istakla ciljeve koje Republika Srbija želi da postigne.

- Prvi – implementacija svih prethodnih sporazuma,  odnosno Briselskog sporazuma i uspostavljanje CSM-a u skladu sa sporazumom potpisanim 2015. godine. Drugi – bezbjednost za naše ljude, za sve ljude na KiM. Dok se dijalog nastavlja, a mi tražimo kompromis koji će obezbijediti dugoročni mir i stabilnost, istorijsko pomirenje između Srba i Albanaca, prosperitet, pomozite ljudima koji žive na KiM, Srbima kao i ostalim nealbancima, da žive u miru, uživaju osnovne slobode, sigurnost i sigurnost bez stalnog zastrašivanja i progona, istakla je Brnabić.

Kao treće, Brnabićeva je navela da se Beograd zalaže i čvrsto vjeruje u principe međunarodne vladavine prava i Povelju UN, i da će nastaviti da poziva na puno poštovanje Rezolucije 1244.

- Četiri – mir i stabilnost. Moramo biti u stanju da stvorimo bolju, prosperitetniju budućnost za mlađe generacije. Moramo biti dovoljno hrabri da rešimo sva otvorena pitanja, ma koliko ona bila teška. Ali za to nam je potreban posvećen i pošten partner, navela je Brnabić.

Pozvala je da se zajednički preduzmu koraci kako bi se spriječilo da kriza potpuno izmakne kontroli.

Svjedočimo kampanji tihog etničkog čišćenja

Ana Brnabić je navela da raseljeni Srbi ne mogu da se vrate na KiM.

- Kada pokušaju, muškarci budu uhapšeni, a ženama, poput Dragice Gašić, prijeti se i bivaju terorisane. Oni Srbi koji su ostali, svakodnevno žive u strahu i nesigurnosti. Priština u suštini želi da oni odu i to jasno pokazuje. Jedanaest odsto je već otišlo. Da budemo potpuno jasni, ono o čemu svedočimo je kampanja tihog etničkog čišćenja, istakla je Brnabićeva.

Dodala je da se kampanja sistematskog i rasprostranjenog nasilja nad Srbima i svjesnog stvaranja nepodnošljivih uslova za život za njih, sastoji od postepenog, ali trajnog uskraćivanja osnovnih prava, napada pripadnika oružanih prištinskih formacija, fizičkih napada na Srbe i njihovu imovinu i lažnih optužnica.

- Svi dosadašnji dogovori iz dijaloga su brutalno prekršeni, zadajući fatalan udarac samoj ideji pregovora, normalizacije i pomirenja. Ove represivne i etnički motivisane akcije pažljivo su sračunate da izazovu reakcije Srba na sjeveru KiM, da bi se kasnije iskoristile za nastavak i intenziviranje odmazde i terora, poručila je Ana Brnabić.

Ni Beograd, ni bezbjednosne strukture Srbije nisu imale nikakve veze sa događajem u Banjskoj

Brnabić je navela da je kriza na Kosovu i Metohiji "tragično, ali predvidljivo" eskalirala 24. septembra kada je došlo do oružanog sukoba između grupe naoružanih Srba sa KiM i policijskih i paravojnih formacija iz Prištine u selu Banjska i okolini.

- Istrage su u toku kako bi se dali svi odgovori i rasvijetlile sve nejasnoće u vezi sa ovim događajima, uključujući i način na koji su dvojica od trojice preminulih Srba izgubila živote, što je izgleda bilo hladnokrvno pogubljenje nakon što su se predali. Odgovorno tvrdim da ni Beograd, ni bezbjednosne strukture Srbije nisu imale nikakve veze sa ovim događajem i spremni smo da međunarodnoj zajednici pružimo sve informacije i dokaze koji su danas dostupni da potvrdimo ovu izjavu, naglasila je Brnabić.

Dodala je da bi željela da iskoristi priliku da izrazim svoje iskreno žaljenje zbog gubitka ljudskih života i da se nada da se to nikada više neće ponoviti.

- Događaji u Banjskoj su, nažalost, logična posledica vladavine straha i terora koju je Priština odlučila da sprovede, uprkos jasnim zahtjevima međunarodne zajednice za deeskalaciju, upravo računajući na to da će miran otpor srpskog naroda na sjeveru KiM postati nešto više, istakla je Ana Brnabić.

Otkako je EU pozvala na hitnu deeskalaciju Priština je uhapsila 24 Srba

Navela je da je od 3. juna, kada je EU zahtijevala hitnu deeskalaciju, Priština preduzela ukupno 23 eskalirajuća koraka na sjeveru KiM i da je od tad uhapšeno 24 Srba.

Istakla je da su se u istom periodu dogodila 74 etnički motivisana napada na Srbe.

Lažni lokalni izbori ključni događaj koji je doveo do destabilizacije

Brnabić je navela da je "ključni događaj od kojeg je sve nepovratno krenulo ka sveobuhvatnoj destabilizaciji bili lažni lokalni izbori održani u aprilu, u četiri opštine na sjeveru KiM".

- Umjesto da shvate da su Srbi napustili privremene institucije kao poziv za potpunu primjenu Briselskog sporazuma i spasavanje procesa dijaloga, Priština se odlučila za dalju eskalaciju. Odlučili su da održe lokalne izbore na kojima je učestvovalo samo 0,03 odsto Srba, koji čine više od 95 odsto populacije na sjeveru Kosova i Metohije. Izbori su sprovedeni na smanjenom broju biračkih mjesta, glasanje se odvijalo u posebnim kontejnerima pod zaštitom potpuno naoružane vojske. ‘Slobodni i fer‘ nije termin koji bi bilo ko upotrebio da opiše te izbore, rekla je Brnabić.

Dodala je da su nakon tih događaja, koji se ne mogu nazvati izbori, "namještenici Prištine jer se ne mogu nazvati "izabrani gradonačelnici" nasilno ušli u opštinske kancelarije u Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću, u pratnji specijalnih jedinica kosovske policije, naoružane puškama duge cijevi, što je još jedno direktno kršenje Briselskog sporazuma".

Istakla je da je u tada održanim protestima povređeno više od 50 nenaoružanih Srba, kao i da su pripadnici KFOR-a su zadobili povrede što je ocenila kao tragično i nedopustivo.

- Tom prilikom su trojica Srba hospitalizovana zbog prostrelnih rana, a četvorica su uhapšena, podsjetila je Brnabić.

Srbi i drugo nealbansko stanovništvo na KiM sve teže dolaze do hrane i ljekova

Ana Brnabić je navela da Priština od 14. juna takođe direktno krši Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i da to nije prvi put.

- Zabrana kretanja robe srpskog porijekla na KiM direktno krši princip slobodne trgovine, CEFTA i četvrto poglavlje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Prištine, navela je predsjednica Vlade Srbije.

Istakla je da je direktna posledica toga da Srbi i drugo nealbansko stanovništvo na KiM sve teže dolaze do hrane i ljekova.

- Pred nama je humanitarna kriza. Zdravstvene ustanove u pretežno srpskim sredinama ne mogu da nabave osnovne medicinske potrepštine, poput kiseonika. Među ljekovima koji više nisu dostupni su ljekovi za hemoterapiju, anestetici, antibiotici, rastvori za infuziju, vakcine itd. Ljekovi za izuzetno hitne slučajeve i operacije će biti dostupni još najviše dvije nedjelje. Nedostaju im čak i beseže vakcine za bebe, navela je Ana Brnabić.

ZSO je nezaobilazan element na kome počiva implementacija bilo kojih daljih sporazuma

Ana Brnabić je navela da je treća jasna poruka zvaničnika iz Prištine Srbima, ali i međunarodnoj zajednici da postignuti sporazumi neće biti sprovedeni, a ti sporazumi, ili dio sporazuma koji su sprovedeni, biće poništeni, rastavljeni ili blokirani.

Navela je da u svim izvještajima u proteklih 10 i više godina nema ni riječi o Briselskom sporazumu.

- Krajnje vrijeme za uspostavljanje ZSO je prošlo prije pet, šest godina, ali ipak, ovo je nešto što treba da se uradi. ZSO je nezaobilazan element na kome počiva implementacija bilo kojih daljih sporazuma, poručila je.

Istakla je, međutim, da to treba da bude Zajedniac srpskih opština u skladu sa potpisanim sporazumima iz 2013. i 2015. godine, a ne bilo koja organizacija koja nosi to ime.

Napomenula je da je Priština u protekle dvije godine otvoreno izjavila nekoliko puta da nema nikakvog interesa za ZSO.

- Da stvar bude gora, Priština je poslednjih 12 meseci aktivno podrivala sve što je postignuto Briselskim sporazumom. Aljbin Kurti je 3. novembra prošle godine smenio komandanta Regionalne policijske uprave Sjever, čime je praktično rasformiran multietnički policijski sastav na KiM, što je direktno u suprotnosti sa članom 9 Briselskog sporazuma, rekla je Ana Brnabić.

Od dolaska Aljbina Kurtija na vlast 11 odsto Srba napustilo sjever KiM

Ana Brnabić je navela da je samo od početka ove godine pucano je na šest Srba, a niko nije krivično odgovoran.

- U protekle dvije i po godine bilo je 434 etnički motivisana napada na Srbe i njihovu imovinu, što je nevjerovatnih 50 odsto više u odnosu na period prije Kurtijeve administracije, a još uvijek ne znamo da li je neko odgovarao, ni da li je bilo optužnica ili ako su podignute optužnice protiv bilo kog od počinilaca, istakla je premijerka Srbije.

Istakla je da je, kao direktna posledica ovog terora, 11 odsto Srba napustilo sjever KiM "od dolaska Aljbina Kurtija na vlast zbog kampanje sistematskog i rasprostranjenog nasilja nad Srbima i namjernog stvaranja nepodnošljivih uslova za život za njih".

Ana Brnabić navela je da je druga poruka koja se šalje Srbima na najbrutalnije načine da oni koji su ostali, koji još žive na teritoriji KiM i koji žele da ostanu – neka odu.

- Kroz mjesece i godine sistematskog, potpunog poništavanja čak i najosnovnijih ljudskih prava Srba i drugih nealbanaca, pretvarajući njihove živote u stalnu noćnu moru nesigurnosti izazvane potpunim odsustvom vladavine prava, a obilježenom samovoljnom odlukom o tome ko će i kada biti hapšen, privođen, prebijan, mučen, ponižavan i držan u zatvoru na nepoznato vrijeme, pitajući se da li će se na vašu djecu, braću, očeve i muževe pucati slobodno, samo zato što su Srbi, ako će vam sveštenici biti deportovani, a imovina zaplenjena, ako će oni koji pucaju na vas i oni koji vas tuku uvijek, po pravilu, biti pušteni na slobodu – kao što se svaki dan dešava na današnjem KiM – čineći to svakog dana, svake nedjelje, svakog mjeseca, svake godine, Priština je poslednjih nekoliko godina uspjela da generiše opasnu bezbjednosnu krizu, rekla je Ana Brnabić.

Predsjednica Vlade Srbije je navela da "ono što danas vidimo na KiM, a izvještaj generalnog sekretara UN jasno pokazuje neke od ovih stvari, jeste sveobuhvatno političko, pravno, institucionalno i fizičko nasilje nad Srbima" .

Brnabićeva se osvrnula i na slučaj ranjavanja 11-godišnjeg dječaka i mladića u Gotovuši i navela da je prištinsko pravosuđe amnestiralo počinioca tog zločina i da je Azem Kurtaj sada slobodan čovjek.

Podsjetila je da su za navodne ratne zločine optuženi i uhapšeni Slađan Trajković i Zlatko Arsić.

- Prošli su bezbjednosne provjere u Prištini, primljeni u kosovsku policiju, godinama služili kao dio multietničke policije, a kada su izašli iz policije, uhapšeni su i optuženi kao ratni zločinci, rekla je Ana Brnabić.