Zid je izgrađen 1961. godine kako bi spriječio stanovnike istočnog ("demokratskog") dijela da prebjegnu na Zapad. Dugačak je bio 156 kilometara, a urušen je i potom potpuno srušen 9. novembra 1989. godine kada se Sovjetski savez odrekao svog saveznika i praktično omogućio ujedinjenje dvije Nemačke, prenose agencije.
Bio je to ujedno i kraj Hladnog rata, ali i svojevrsni odloženi završetak Drugog svjetskog rata, koji je i doveo do podjele Njemačke, najprije na više sektora pod savezničkom kontrolom, a kasnije i do formiranja dvije države.
Ponovo zvanično ujedinjenje dvije Nemačke proglašeno je godinu dana nakon pada Zida, 3. oktobra 1990. godine, a danas je od njega ostalo tek po koje "parče", turistička atrakcija za one koji ga ne pamte iz doba kada je bio smrtonosna klopka za mnoge koji su poželjeli da ga preskoče.
Na proslavi organizovanoj u subotu formiran je svojevrsni zid od 5.000 postera koje su napravila djeca na temu "Mi branimo slobodu" i koji je postavljen u dužini od 4 kilometra na mjestu gdje se nekada nalazio zid u samom centru Berlina.
"Branimo slobodu, jer bez slobode ništa drugo nema smisla", rekao je gradonačelnik Berlina Kai Vegner, otvarajući proslavu godišnjice zajedno sa predsjednikom države Frank-Valter Stajnmajerom.
"Sloboda i demokratija nikada nisu bile nešto što se podrazumijeva", rekao je gradonačelnik, upozorivši da su i jedno i drugo trenutno na udaru i to sa više strana.
Tokom noći između subote i nedjelje više od 700 muzičara će na više mjesta u gradu zabavljati Berlince i one koji se tako osjećaju. Jedna od pjesama koje će se izvoditi na mnogo mjesta biće i Heroji (Heroes) Dejvida Bouvija (David Bowie), britanca koji je značajan dio života i najkreativniji deo svog stvaralačkog doba proveo upravo u Berlinu.
Za nedjelju je najavljen i nastup ruskog disidentskog pank benda Pusi Rajot (Pussy Riot), što će kako se pretpostavlja biti i vrhunac obilježavanja 35. godišnjice pada Berlinskog zida.
