Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive njemačke vlade poletio je prije dvije nedjelje za Avganistan. Drugi u utorak (17.9.) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazilo 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Njemačkoj, prenosi Dojče vele na hrvatskom jeziku.
Čarter let poljske kompanije „Enter Air“ je zakupila najsjevernija njemačka savezna pokrajina Šlezvig-Holštajn, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Ali za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što njemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine njemačke vlasti su već protjerale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnosilaca zahtjeva za azil kojima je zahtjev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja, u koje pripadaju i Srbija i Kosovo, mogu biti protjerane nakon skraćenog postupka provjere.
Kako bi usmjerila migracije, njemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućuje olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor njemačkog poslodavca, se pokazalo uspješnim i njemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vrijeme.
Nakon izbornih uspjeha stranaka krajnje ljevice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj je povećan. Pritisku je doprinijela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu napao posjetioce jednog gradskog festivala i pritom ubio troje o teško povrijedio desetak osoba, Sirijac kojeg su vlasti propustile da protjeraju u Bugarsku.
U njemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Njemačku kako bi pokušale ipak doći do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponirani slučaj je protjerivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonjemačkom Vajblingenu protjerale usprkos činjenici da u Njemačkoj živi njegovih pet maloljetnih kćeri od kojih su četiri njemačke državljanke.
