- Govorio sam i upozoravao. Ali, hrvatski ljudi ne moraju brinuti - dok sam ja predsjednik Republike, hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove- napisao je Milanović, piše T portal.
U Reutersovom članku navodi se, dakle, da evropske države razmatraju mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili postizanja mirovnog sporazuma. Istovremeno novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno daje do znanja kako SAD neće raspoređivati svoje trupe kako bi garantovao sigurnost, navode zvaničnici i diplomate.
Pregovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Makron, nalaze se u ranoj fazi, ali već su otkrili podjele među evropskim državama o ciljevima takve misije, kao i o tome je li sada pravo vrijeme za pokretanje tog pitanja.
Dok Ukrajina gubi pozicije na bojištu, evropski čelnici žele izbjeći da ruski predsjednik Vladimir Putin stekne utisak da je vrijeme za pregovor i da će moći zadržati osvojena područja. Ipak, neki zvaničnici iza zatvorenih vrata razmatraju kako bi evropske nacije mogle pružiti sigurnosne garancije Ukrajini, uključujući potencijalno raspoređivanje desetaka stotina vojnika na ukrajinskom teritoriju.
Takva misija bi značajno povećala rizik od izravnog sukoba s Rusijom i dodatno opteretila evropske vojne kapacitete, već iscrpljene donacijama oružja Ukrajini i dugogodišnjom ovisnošću o američkoj podršci za velike vojne operacije.
Makron se suočava s kritikama zbog otvaranja te osjetljive teme. Poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka s Makronom izjavio je kako Varšava nema planove za pridruživanje takvoj misiji. Njemački ministar obrane Boris Pistorius takođe je oprezan. Naglasio je kako je prerano za razgovore o konkretnoj vrsti snaga koje bi bile potrebne.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da bi se ovo pitanje moglo pokrenuti na sastanku u Bruxellesu s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom i evropskim čelnicima. Međutim, Rutte je prošle sedmice pozvao na suzdržanost u raspravama o budućim scenarijima, upozorivši kako bi preuranjene izjave mogle potaknuti Putina da vjeruje da već ostvaruje svoje ciljeve.
Analitičari ističu kako još nije jasno hoće li potencijalna evropska misija biti usmjerena na klasično mirovno čuvanje, poput nadzora prekida vatre, ili će imati ulogu snažnog odvraćanja od daljnjih ruskih napada. Dok italijanski zvaničnici naglašavaju mirovne operacije, francuski i ukrajinski izvori usmjereni su na odvraćanje.
Procjene o veličini snaga variraju, ovisno o specifičnoj misiji. Analitičari sugerišu da bi snage za odvraćanje mogle brojati oko 40.000 vojnika, dok bi uz rotacijski sustav ukupan broj uključenih vojnika mogao dosegnuti 100.000. Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer, naglašava kako bi to značajno opteretilo evropske kopnene snage, koje bi morale smanjiti druge misije poput onih na Balkanu.
Sastav međunarodnih snaga takođe je predmet rasprave, budući da bi morao biti prihvatljiv za obje strane sukoba. Italija predlaže da misija bude pod okriljem Ujedinjenih naroda, dok drugi zvaničnici upozoravaju da bi to omogućilo Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, prevelik uticaj.
Među ključnim neriješenim pitanjima su pravila angažmana i potencijalne posljedice napada na evropske vojnike.
- Što bi se dogodilo da je evropski vojnik pogođen- pita se jedan francuski vojni zvaničnik.
