U jeku dužničke krize u eurozoni u 2012. godini troškovi zaduživanja Grčke, mjereni prinosom na desetogodišnje državne obveznice, bili su viši 37 postotnih bodova od prinosa na francuske obveznice s tim rokom dospijeća, prenosi B92.
Približno 12,5 godina kasnije prinosi na dugoročni grčki dug kreću se na oko tri odsto i viši su samo 0,02 postotna boda od prinosa na francuski dug.
Grčka je još članica eurozone s najvišim javnim dugom, mjerenim udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), od 163,6 odsto na kraju juna. Francuska joj se u međuvremenu približila i zauzela treće mjesto na ljestvici "dužnika", s javnim dugom od 112,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U junu su ulagači znatno povećali premiju na rizik za kupovinu francuskog duga nakon što je predsjednik Emmanuel Macron neočekivano raspisao prevremene izbore, nakon teškog poraza na izborima za Evropski parlament.
Izborni rezultati pokazali su tijesnu pobjedu ljevičarske koalicije, ali Macron formirao je vladu na čelu s konzervativnim premijerom Majklom Barnijerom, uz prećutnu podršku desnice na čelu s Marin Le Pen.
Francuzi su već prije izbora žestoko protestovali protiv Macronovog plana o podizanju granice za odlazak u penziju, a ankete signaliziraju da bi Barnijerova vlada mogla da padne i prije Božića.
Barnijerov tim sada pregovara sa strankom Marin Le Pen i manjim političkim grupacijama kako bi otklonio novu političku krizu.
Premijer mora da usvoji budžet do sredine decembra i rekao je u utorak da bi se mogao pozvati na članak ustava koji mu omogućava da tekst usvoji i bez glasanja. Međutim, takav potez bio bi okidač za izglasavanje nepovjerenja u parlamentu.
Barnijer želi u narednoj godini da smanji budžetsku potrošnju i da poveća prihod podizanjem poreza kako bi spustio budžetski manjak s ovogodišnjih šest na pet odsto BDP-a.
