Eurozona je možda skliznula u recesiju u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu, a izgledi za rast i dalje su slabi, upozorio je potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Guindos.
Eurozona je veći dio prošle godine balansirala na rubu stagnacije, a u ovoj godini aktivnost bi trebalo tek blago da poraste, 1,2 odsto, prema jesenjim prognozama Evropske komisije (EK).
Barijeru rastu bila je posustala domaća potrošnja, koju je ECB "ukrotila" podizanjem kamatnih stopa kako bi zakočila inflaciju. Od sredine prošle godine podigli su ih čak 4,5 procentnih poena, prenosi Hina.
U takvim uslovima, ekonomija eurozone blago je smanjena u trećem kvartalu u odnosu na prethodna tri mjeseca, a u ECB-u očekuju blagi pad aktivnosti i u periodu od oktobra do decembra.
"Slabi pokazatelji upućuju na pad ekonomske aktivnosti i u decembru, potvrđujući mogućnost tehničke recesije u drugoj polovini prošle godine i slabe kratkoročne izglede", rekao je de Guindos u Madridu.
On je dodao da i novi podaci nagovještavaju neizvjesnu budućnost, kao i da pretežu rizici pada aktivnosti.
"Slabost je značajna u svim sektorima, a posebno u građevinarstvu i proizvodnji, a u narednim mjesecima vjerovatno će im se pridružiti i usluge", dodao je de Guindos.
U osvrtu na monetarnu politiku, on je ponovio samo smjernice ECB-a da će kamatna stopa na depozite od četiri odsto, bude li se zadržala na tom nivou dovoljno dugo, spustiti stopu inflacije na zacrtanih dva odsto.
Inflacija je značajnije posustajala tokom većeg dijela prošle godine, ali je u decembru ponovo izrazito ojačala, na 2,9 odsto, prema procjeni Eurostata.
"Cijene energenata će u narednom periodu odražavati nisku uporednu bazu iz prethodne godine, a vlade će postepeno ukidati mjere podrške za domaćinstva sa visokim računima za struju i gas, što će rezultirati privremenim jačanjem inflacije", rekao je de Guindos.
Projekcije ECB-a pokazuju da će se inflacija spustiti na zacrtani nivo tek naredne godine.