Na početku međunarodne konferencije za prikupljanje pomoći za obnovu Ukrajine, razorene ruskom invazijom, Zelenski je ponovo apelovao na veću pomoć u oružju, koja mu je potrebna za odbranu od raketnih napada Rusije.
Zelenski je na konferenciji rekao da je Ukrajini u narednih mjesec dana potrebna oprema za toplane i elektrane koje trenutno nisu funkcionalne, navodeći da je uništeno devet gigavata kapaciteta za proizvodnju električne energije, a da je potrošnja prošle zime, kada je bila na vrhuncu, iznosila 18 gigavata.
Ukrajinski predsjednik, koji će ove nedjelje učestvovati i na samitu Grupe sedam vodećih liberalnih demokratija (G7) u Italiji i na mirovnom samitu u Švajcarskoj, kazao je da je energija „i dalje jedna od glavnih meta“ ruskog predsjednika Vladimira Putina i dodao da bi strana ulaganja u energetiku bila obostrano korisna.
- Ukrajina ima sve prirodne osnove za modernu energiju, ali bez vašeg finansiranja i investicija, to nećemo moći da realizujemo. Ovdje se ne radi o grantovima (nepovratnim donacijama), već o visokoprinosnim investicijama za vaše kompanije, o velikom tržištu za vašu opremu, o programima kredita za vaše institucije, što bi zajedno moglo da otvori desetine hiljada radnih mjesta - naveo je Zelenski.
Tu poruku je ponovio i njemački kancelar Olaf Šolc, rekavši da je Svjetska banka procijenila da će obnova i modernizacija Ukrajine zahtijevati ulaganja od gotovo 500 milijardi dolara u narednih 10 godina.
- Obnova Ukrajine jeste i mora da bude poslovno pitanje. Ukrajina je od 2022. izvozila višak električne energije u Evropsku uniju, što jasno pokazuje šta znači obnova Ukrajine u cjelini: ona koristi svima - kazao je Šolc.
Šolc, čija je zemlja postala drugi najveći snabdjevač Ukrajine oružjem posle SAD, ponovo je apelovao na druge zapadne saveznike da pomognu jačanje ukrajinske protivvazduhoplovne odbrane, navodeći da je „najbolja obnova ona koja ne mora da se desi“.
Otkako je Rusija proljetos pokrenula ofanzivu oko grada Harkov, Zelenski insistira da je Ukrajini hitno potrebno još sedam američkih sistema protivvazduhoplovne odbrane „Patriot“.
U fokusu dvodnevnog skupa u Berlinu, koji predstavlja nastavak konferencije održane prije godinu dana u Londonu, nalazi se i podrška reformama koje je Ukrajina započela u sklopu nastojanja da postane članica Evropske unije.
Njemačka je najavila da će konferencija okupiti 2.000 ljudi iz svih nivoa politike, kao i iz biznisa i drugih oblasti, jer je podrška za oporavak Ukrajine pretežak zadatak da bi se njime bavile samo vlade država.
