Nakon prebrojanih više od 90 odsto glasova sa jučerašnjih izbora, prema navodima Centralne izborne komisije, Đeorđesku je dobio oko 22 odsto glasova, dok je Čolaku osvojio oko 20 odsto.

Dojče vele navodi da je prebrojana tek polovina glasova Rumuna iz dijaspore što može da utiče na konačni rezultat, ali su njih dvojica svakako sigurni učesnici drugog kruga.

Medij su ga ignorisali

Rezultat je za mnoge više nego iznenađujući pošto ankete nisu predviđale da će desničarski političar Đeorđesku uopšte ući u drugi krug izbora.

On je poznat po izrazito religioznim i nacionalističkim stavovima, a protiv njega je 2022. pokrenut krivični postupak zbog veličanja odgovornih za Holokaust.

Zastupa proruske stavove i kritički se izjašnjava o članstvu Rumunije u NATO. Iako su ga njegovi politički protivnici i tradicionalni mediji uglavnom ignorisali, Đeorđesku je ostvario veliki uspjeh na društvenoj mreži TikTok.

Komentatori u Bukureštu su sinoć istakli da tradicionalni mediji i etablirani političari snose odgovornost što nisu dovoljno obraćali pažnju na njegovu političku propagandu na društvenim mrežama.

Ni istraživači javnog mnjenja nisu predvidjeli njegov uspjeh, a čak ni izlazne ankete tokom izborne večeri nisu nagovijestile ovakav rezultat.

„Više ne na koljenima"

Tokom izborne večeri, Đeorđesku je na konferenciji za štampu prenošenoj putem Fejsbuka izjavio da se rumunski narod "osvijestio" i pokazao volju da "više ne bude na koljenima, pod invazijom, ponižen".

Prema njegovim riječima, razlog za ovakvo glasanje je ekonomska nesigurnost.

- Večeras je rumunski narod uzviknuo "mir" - dodao je Đeorđesku, aludirajući na ruski agresorski rat protiv susjedne Ukrajine.

Rumunija ima oko 19 miliona stanovnika i važi za jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope. Na sjeveru se graniči s Ukrajinom, koja se već skoro tri godine brani od ruske invazije.

Ako Đeorđesku pobijedi u drugom krugu izbora 8. decembra, to bi moglo da promijeni rumunsku spoljnu politiku, koja je do sada bila strogo usklađena sa EU i NATO.

U Rumuniji predsjednik odlučuje o spoljnoj i odbrambenoj politici i ima kontrolu nad obavještajnim službama.