U Turskoj se danas održavaju predsjednički i parlamentarni izbori koji će po mnogim ocjenama biti sudbonosni ne samo po ovu zemlju, već će se u velikoj mjeri odraziti i na okruženju.
Predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koji dominira turskom politikom u poslednje dvije decenije, suočava se sa najvećim izazovom do sada jer nikada nije bio tako politički ranjiv zbog ekonomskih problema, posledica razornih zemljotresa i lošeg upravljanja, te sve snažnije opozicije koja dovodi u pitanje njegovu vladavinu, piše RSE
Erdoganov glavni takmac je kandidat udružene opozicije Kemal Kiličdarolu, zvani "Turski Gandi", koji obećava velike promjene. Prema istraživanjima javnog mnjenja Kiličdarolu ima prednost. No, Erdogan je iskusan političar koji kontroliše državne institucije.
Erdoganov poraz na izborima bio bi udarac i za Putina
Izbori se održavaju na 100. godišnjicu kada je Mustafa Kemal Ataturk osnovao Tursku Republiku kao sekularnu državu.
Njihov ishod će uticati i na bezbjednost u Evropi i na Bliskom istoku. U zavisnosti ko pobijedi, to će odrediti ulogu Turske u NATO savezu; njen odnos sa SAD, EU i Rusijom; migracionu politiku; ulogu Ankare u ratu u Ukrajini, te odnos prema Grčkoj i tenzijama u istočnom Mediteranu.
Na izborima će, osim njih dvojice, učestvovati još jedan kandidat, dok se četvrti povukao u četvrtak.
Ako nijedan od kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova u prvom krugu u nedjelju, drugi krug izbora, na kome će učestvovati dva kandidata sa najvećim brojem glasova, biće održan 28. maja.
Erdoganova 20-godišnja vladavina
Erdogan, 69-godišnji moćni političar, koji je bio na funkciji poslednje dve decenije kao premijer i predsjednik, lako pobijedivši na pet izbora, traži treći uzastopni mandat kao šef države.
Njegova Partija Pravde i razvoja (AK), koja ima korjene u političkom islamu, na vlasti je od novembra 2002. godine, a on vlada Turskom od 2003.
U početku je bio premijer da bi 2014. postao predsjednik, reagujući na neuspjeli državni udar 2016. dramatičnim povećanjem svojih ovlašćenja.
Sada upravlja državom iz ogromne palate kontrolišući medije i ostale poluge moći.
Nedjeljni izbori su, međutim, njegov najteži izazov do sada. Njegova popularnost opada jer ga sve veći broj Turaka krivi za rastuću inflaciju, zbog njegovog neortodoksnog odbijanja da podigne kamatne stope.
Inflacija je zvanično nešto iznad 50 odsto, ali stručnjaci kažu da je zapravo viša od 100 procenata, prenosi BBC.
Erdoan je formirao savez sa dvije nacionalističke stranke, malom ljevičarskom i islamističkom strankom.
On takođe ima spoljnu podršku kontroverzne kurdsko-islamističke stranke sa navodnim vezama sa sada nepostojećom organizacijom koja je bila povezana sa nizom jezivih ubistava 1990-ih, navodi AP.
Nova generacija od skoro pet miliona birača koji prvi glasaju nikada nije poznavala nijednog drugog lidera.
'Turski Gandi'
Kiličdarolu (74) predovodi od 2010. sekularnu glavnu opozicionu Republikansku narodnu partiju (CHP), pretrpevši više izbornih poraza. Umjereni bivši birokrata uspio je da ujedini rascepkanu i šaroliku tursku opoziciju.
Njegova Nacionalna alijansa uključuje stranku desnog centra, nacionalističku partiju, islamističku i dvije stranke koje su se odvojile od Erdoganove vladajuće partije.
Nominacija Kiličdarolua nije jednodušno prihvaćena među opozicionim pristalicama, jer su gradonačelnici Istanbula i Ankare slovili za jače kandidate.
Obojica su članovi CHP koji su preuzeli kontrolu nad dva najveća grada Turske 2019, prvi put od 1994. godine.
Kemal Kiličdarolu nastoji da svrgne Erdogana i vrati u Tursku "snažan parlamentarni sistem"
Kiličdarolu, koji pripada alevitskoj manjini, predvodio je 24-dnevni marš za pravdu 2017. godine, koji je viđen kao najveća demonstracija prkosa Erdoganovoj vladavini.
Kiličdaroluovu kandidaturu podržavaju lideri pet drugih partija u Nacionalnoj alijansi – koji bi bili potpredsjednici u slučaju njegove pobjede.
Popularni gradonačelnici Istanbula i Ankare, koji su vodili kampanju za njega, takođe će vjerovatno dobiti potpredsjedničke funkcije.
Kiličdarolu ima i podršku prokurdske stranke (HDP), trenutno druge po veličini opozicione stranke u Turskoj, čiji je kopredsjednik opisao izbore kao "najvažnije u istoriji Turske".
Zbog sudskog postupka po optužbi za njene veze sa kurdskim militantima, HDP nastupa na parlamentarnim izborima pod zastavom druge stranke.
Kiličdarolu nastoji da svrgne Erdogana i vrati u Tursku "snažan parlamentarni sistem" sa kontrolnim mehanizmima koje je Erdogan ukinuo uvođenjem predsjedničkog sistema nakon 2017.
Alijansa je takođe obećala povećana prava i slobode i povratak na konvencionalnije ekonomske politike.
Šest stranaka takođe želi da oživi evropske integracije Turske, kojima teži već nekoliko decenija ali su već duže vremena u zastoju, i povrati "međusobno povjerenje" sa SAD, posle godina napetih odnosa tokom Erdoganove vladavine.
Opoziciona koalicija je obećala da će u roku od dvije godine smanjiti inflaciju ispod 10 odsto i vrati kući sirijske izbjeglice koje to žele. U Turskoj je trenutno oko 3,6 miliona sirijskih izbjeglica.
Ko će pobijediti na parlamentarnim izborima?
Bez pobjede i na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, opozicija neće moći da sprovede sveobuhvatne ustavne reforme koje je najavila.
Erdogan bi mogao da ostane predsjednik čak i ako njegova stranka doživi poraz u parlamentu, što bi moglo da dodatno vodi koncentraciji njegove vlasti, poništavajući tako pobjedu opozicije, ocjenjuje Gardijan (The Guardian).
Hakan Akbas, generalni direktor Strateške savjetodavne službe (Strategic Advisory Services), sa sjedištem u Istanbulu, rekao je da Erdogan ima za cilj da dođe do drugog kruga glasanja.
"S obzirom na zemljotrese i ekonomsku krizu, ovo bi i dalje bio uspjeh za njega. Ono što je sada još važnije jesu parlamentarni rezultati", rekao je Akbas.
U slučaju da u parlamentu ne bude jasne većine, Erdogan bi mogao da predstavi sebe kao garanta stabilnosti u drugom krugu, smatra Akbas.
Prema istraživanju agencije Konda, Erdoanov vladajući savez podržava 44 odsto građana za parlamentarne izbore, a opozicioni blok 39,9 procenata. Očekuje se da će prokurdska stranka HDP, koja podržava Kiličdarolua, biti tas na vagi.
Konda je saopštila da HDP i njeni ljevičarski saveznici mogu da računaju na 12,3 odsto glasova. Time bi Erdogan i njegovi saveznici ostali u manjini.
Da bi opozicija promijenila sistem, potrebna je podrška 400 od 600 turskih poslanika, ili 360 poslanika da bi se o tom predlogu glasalo na referendumu.
Prema reformama koje je sproveo Erdogan, sada predsjednik bira vladu. A ako njegov široki narodni savez ne uspije da osvoji većinu u parlamentu, on će se boriti da vlada na isti način kao sada, navodi CNN.
ProErdoganova Narodna alijansa trenutno ima 334 poslanika.
Da li će Erdogan priznati poraz ako izgubi?
Erdogan je već bio u dva mandata kao predsjednik, pa se čini da je treći u suprotnosti sa pravilima turskog ustava, ocjenjuje CNN.
Međutim, Izborna komisija Turske (ISK) presudila je da je njegov prvi mandat počeo 2018. a ne 2014. godine, kada je primjenjen novi predsjednički sistem sa izborima za parlament i šefa države istog dana.
Opozicioni političari su ranije tražili od ISK da blokira njegovu kandidaturu.
Neki analitičari kažu da ako Erdogan izgubi glasove sa malom razlikom, to mu otvara mogućnost da ospori rezultate.
A ako je prošlo iskustvo mjerilo, onda predsjednik i njegova AK partija možda neće skrštenih ruku prihvatiti poraz, dodaje CNN.
Tokom izbora za gradonačelnika Istanbula i Ankare 2019, AK partija je izgubila kontrolu nad finansijskim centrom i glavnim gradom zemlje, što je navelo njene zvaničnike iz oba grada da ne prihvate rezultate, navodeći da su izbori bili neregularni.
Vodstvo opozicionog CHP-a u Istanbulu bilo je tijesno i na kraju je Vrhovni izborni savjet (ISK) donio odluku da se izbori ponovo održe, čemu se opozicija oštro protivila.
Kandidat CHP za gradonačelnika Istanbula Ekrem Imamolu je potom pobijedio na ponovljenim izborima, zadavši udarac Erdoganu.
(RSE)
