Protiv toga su se pobunile njemačke pokrajine.
Vladajući zato namjeravaju da reformu sprovedu tako da nije potrebna saglasnost Bundesrata, vijeća u kojem su zastupljene pokrajine.
- Blokada pokrajina, nažalost, primorava koaliciju na ovakav potez - rekla je liberalna poslanica Sandra Bubendorfer-Liht za agenciju dpa.
Pogrešno je, rekla je ona, još „decenijama ili vjekovima“ čekati na ovu reformu.
Zvanično, Katolička i Evangelistička crkva u Njemačkoj dobijaju budžetski novac zbog nacionalizacije crkava i manastira u 19. vijeku kad je jačao proces sekularizacije.
Taj novac im isplaćuju pokrajine – sve osim Hamburga i Bremena.
Suma je posljednjih godina u cijeloj Njemačkoj narasla na 550 miliona eura godišnje.
Time, kako piše javni servis ARD, na crkve odlazi i novac poreskih obveznika koji nemaju ništa sa tim vjerskim zajednicama.
Vjernici pak imaju mogućnost da plaćaju takozvani crkveni porez koji se može razlikovati po pokrajinama, ali iznosi otprilike devet odsto od poreza na prihod.
Vjernik koji želi da plaća porez, a zarađuje 30.000 eura bruto godišnje, platiće za crkvu oko 350 eura u godini.
Tako svaka od dvije velike crkve dolazi do lavovskog dijela svojih prihoda – otprilike po šest milijardi eura godišnje.
