Mađarski premijer Viktor Orban njegovao je agresivni kurs prema Briselu i otuđio se od partnera samovoljnom - mirovnom misijom” i neplaniranim posjetama Moskvi, Kijevu i Pekingu.
S obzirom na unutrašnje političke krize u Njemačkoj i Francuskoj, Varšava želi pokazati liderstvo. Glavne teme njenog predsjedanja Savjetom EU-a biće bezbjednosna i odbrambena sposobnost.
- Poljsko predsjedavanje Savjetom biće kontrapunkt onome što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci - predviđa stručnjak za istočnu Europu Kai-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku (SVP) u intervjuu za DW.
To se prije svega odnosi na bezbjednosnu politiku i odnose s Ukrajinom i Rusijom.
Niko me ne može prevariti
Poljski premijer Donald Tusk iskusni je evropski političar.
Kao predsjednik Evropskog savjeta, između 2014. i 2019., a kasnije je vodio Evropsku pučku stranku (EPP).
- Niko me u EU-u ne može nadmudriti - rekao je borbeno u svojoj prvoj izjavi na funkciji premijera u decembru 2023. godine.
Prije toga pobijedio je na parlamentarnim izborima i zamijenio desničarsku konzervativnu vladu predvođenu strankom Pravo i pravda (PiS) nakon osam godina njihove vladavine.
Predsjedavanje Savjetom sada Tusku pruža izvrsnu priliku da svoje najave sprovede u djelo i pokaže da Poljska, nakon 20 godina članstva u EU-u, više nije šegrt, nego može biti i uzor - starim” državama članicama.
Poljska ima snažne argumente u bezbjednosnoj politici
Stalni motiv Tuskove retorike posljednjih mjeseci bio je zahtjev da bezbjednosna politika Poljske i drugih zemalja istočnog krila NATO-a postane politika cijelog EU-a.
- Moramo održavati odnose sa SAD-om, ali Evropa mora postati samostalna, stati na vlastite noge. Vrijeme je da završimo eru straha i nesigurnosti prema Rusiji - izjavio je uoči sastanka sa skandinavskim i baltičkim zemljama krajem novembra.
Što se tiče potrošnje na odbranu, Poljska prednjači.
Trenutno izdvaja 4,2 odsto svog BDP-a na odbranu, a do 2025. povećaće te izdatke na 4,7 odsto – snažan argument ne samo prema drugim državama članicama EU-a, nego i u predstojećim razgovorima s budućim predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom, koji zahtijeva veću posvećenost evropskih partnera.
Nema mira bez učešća Ukrajine
Tusk je odlučan spriječiti moguće mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini između SAD-a i Rusije bez učešća Ukrajinaca.
Takođe, želi da EU učestvuje u takvim pregovorima.
- Ukrajina mora biti prisutna na svim pregovorima, svaki prijedlog moraju prihvatiti i naši prijatelji u Kijevu - izjavio je Tusk nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom 12. decembra 2024. u Varšavi.
Kako bi bila spremna za svaki scenario, Poljska gradi odbrambenu liniju duž granice s Bjelorusijom pod nazivom - Istočni štit” i želi evropsko sufinanciranje tog projekta.
Varšava takođe djeluje u evropskoj inicijativi za protivvazdušnu odbranu – - Evropski nebeski štit”.
Pregovori o pridruživanju Ukrajine EU-u
Nakon što je Brisel prije godinu dana dao zeleno svjetlo Ukrajini za ulazak u EU, Poljska sada želi započeti pregovore o pridruživanju.
Prvo poglavlje moglo bi se odnositi na vladavinu prava, ljudska prava i borbu protiv korupcije, izjavio je ministar za evropska pitanja Szlapka.
Kijev se zalaže za pregovore u što više područja, no Varšava ne želi žuriti.
Poljska je ponovno usred predizborne kampanje: novi predsjednik države treba biti izabran u maju.
Za vladajuću koaliciju lijevog centra predvođenu Tuskom ovo je borba za sve ili ništa.
Stoga će poljski premijer paziti da se ne upusti u evropske projekte koji su nepopularni u Poljskoj i koje bi opozicija mogla iskoristiti protiv njega.
