Posjetom američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara najpre Prištini, a zatim i Beogradu počinje teška nedelja pritisaka na Srbiju koju je najavio predsjednik Aleksandar Vučić. Nakon "zagrijevanja" sa SAD, slede posete predstavnika Njemačke, Francuske i Evropske unije u subotu 17. decembra. Cilj ovako intenziviranih posjeta nije samo kriza na Kosovu i Metohiji, već želja Zapada da što prije bude potpisan sporazum i to onaj francusko-njemački čija je nešto izmenjena verzija nedavno predstavljena u Tirani.
Eskobar je danas u Prištini, a očekuje se da će sjutra biti u Beogradu. U posjetu Zapadnom Balkanu dolazi upravo u trenutku kada situacija na sjeveru KiM prijeti da eskalira, ponovo imamo barikade na administrativnim prelazima, a Srbija traži da joj se dozvoli slanje izvjesnog broja pripadnika vojske i policije, piše Nova.rs.
Sa njim je trebalo da stigne i savjetnik Stejt departmenta Derek Šole, međutim, kako javljaju mediji ova posjeta je otkazana iz porodičnih razloga.
Zatim je za subotu najavljena posjeta predstavnika Kvinte.
Predsjednik Srbije rekao je da će upravo taj dan biti najteži za Srbiju. Kako je najavio, tada će i on i cijela Srbija biti „izloženi žestokim napadima i pristicima spolja”.
“I to mogu da očekujem već od 17. decembra kada predstavnici Njemačke, Francuske, Amerike, ali i Brisela budu u Beogradu i kada mi budu „objasnili“ kako moramo da se ponašamo i ako ne, šta će da budu posledice”, rekao je Vučić.
Šta znači kad se toliki broj stranih diplomata nađe na istom mestu u isto vreme?
Karijerni diplomata Zoran Milivojević kaže – pritisak.
„Mislim da je interes Zapada da što pre reši problem sa KiM. Ova nedelja je veoma važna, zato što će se tada prelomiti stvar oko trenutnog stanja na KiM, da ne dođe do eskalacije, ali je zapravo prioritet konačni sporazum. I to ovaj Evropski plan, a koji je zapravo nešto izmijenjen predlog Njemačke i Francuske, a predstavljen je nedavno u Tirani. Njihov cilj je da taj proces što više ubrzaju, imajući u vidu globalni kontekst, tu prije svega mislim na rat u Ukrajini. Zapad, dakle, želi da ovaj prostor bude čist“, kaže Milivojević za Nova.rs.
Sve ide u pravcu priznanja Kosova, na osnovu modela dvije Nemačke, navodi Milivojević.
“To je ono što očigledno odgovara i Evropi i Americi, ali je SAD tu, ipak, ključna. Male su šanse da Evropa odlučujuće djeluje, zato posjeta Eskobara. Amerika će biti ključni arbitar. Sad sve zavisi od njih”, zaključuje Milivojević.
Vučić nije precizirao ko će sve biti u Beogradu u subotu 17. decembra, ali se može pretpostaviti da bi to mogli biti ispred EU specijalni predstavnik za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, a onda i izaslanici njemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona – Jens Pletner i Emanuel Bono.
Nije isključeno da tu bude i specijalni izaslanik Velike Britanije Stjuart Pič, a zanimljivo je da su i Slovenija i Grčka imenovale svoje diplomate za kosovsko pitanje i to Anžeja Frangeš i Sofiju Gramatu.
