Ministri odbrane NATO-a započeli su sastanak u Briselu 15. februara kako bi razgovarali o nastavku vojne pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini i povećanju vojne potrošnje 31 zemlje članice bloka, prenosi RSE.

Uoči razgovora, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je nadu da će Sjedinjene Države nastaviti da podržavaju Ukrajinu kroz paket vojne pomoći vrijedan 95,34 milijarde dolara, koji uključuje 61 milijardu dolara za Kijev i koji je odobrio Senat SAD.

To tek treba da dođe na glasanje u Predstavnički dom pod kontrolom Republikanaca.

Ukrajinske snage navode da imaju sve manje zaliha municije dok se bore da spriječe sve intenzivnije napade Rusije na frontu i raketne i bespilotne napade na civile i infrastrukturu.

- Već vidimo uticaj činjenice da SAD nisu bile u stanju da donesu odluku, ali očekujem da će SAD moći da donesu odluku, da će se Kongres i Predstavnički dom dogovoriti o nastavku podrške Ukrajini - rekao je Stoltenberg novinarima.

Predlog zakona je prošao u Senatu SAD 13. februara, ali ga Predstavnički dom još nije prihvatio.

Ukoliko bude usvojen, omogućio bi ponovni početak isporuka oružja i municije za ukrajinske snage koje su obustavljene od decembra.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, koji je kritikovao paket pomoći i prije glasanja u Senatu, jer u njemu nedostaju, kako je rekao, odredbe za zaustavljanje rekordnog protoka migranata preko američko-meksičke granice. On je nagovijestio je da bi to moglo da potraje nedeljama ili mjesecima.

- Dom predvođen Republikancima neće biti ometan niti primoran da usvoji zakon o stranoj pomoći - rekao je Džonson kasno 14. februara nakon sastanka iza zatvorenih vrata sa kolegama Republikancima – od kojih su mnogi povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom.

On je ponovio da paket pomoći mora da sadrži i mjere zaštite granica, ali je rekao da lično podržava pomoć Ukrajini.