Odlazeći predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
„Rat očigledno neće završiti totalnim porazom jedne od dvije zaraćene strane tako da će nastati primirje a poslije njega mir. Tu mora neko da posreduje. S aspekta relativno neutralne pozicije između obje strane to može da bude Kina, Turska, Srbija, Izrael, Austrija o čemu sam razgovarao sa predsjednikom Van der Belenom i Mađjarska o čemu sam razgovarao sa Katalin Novak“, kazao je Zeman u za portal Parlamentnji listi.
Češki predsjednik kome 8. marta ističe drugi, po Ustavu posljednji petogodišnji mandat, u jednom od posljednjih intervjua rekao je da nema ništa protiv toga što većina na Zapadu vjeruje da Ukrajina može da porazi Rusiju, ali je upozorio da i Rusija, i Ukrajina zahvaljujući pomoći Zapada, imaju još rezerve da vode dug iscrpljujući rat.
„Svaka od zaraćenih strana, ali i oni koji im pomažu izgubili bi obraz kada bi prestali sa tom podrškom. Na kraju krajeva građani tih zemalja bi se najvjerovatnije bunili. Isto kao i u vrijeme kada se pregovaralo sa Hitlerom. Prvo su preovladavali pacifisti, ali na kraju su bili poraženi“, rekao je Zeman.
Češki predsjednik smatra da je sve aktuelnija ideja mirovnih pregovora i da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski treba da prihvati eventualni kompromis ali sigurno ne poraz.
Za potpunu besmislicu označio je najnovije optužbe da je za upad Rusije u Ukrajinu kriva i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, jer je navodno blokirala ulazak Ukrajine u NATO.
„To je potpuna besmislica. Ulazak Ukrajine u NATO blokiran je iz prostog razloga što u NATO ne može da uđe zemlja na čijoj teritoriji se vodi oružani sukob. Time ne mislim naravno na rusku agresiju već na situaciju u Donjecku i Luganjsku“, rekao je Zeman.
I nasljednik Zemana na čelu Češke, general u penziji Petr Pavel koji na dužnost stupa 9. marta upozorio je Ukrajinu da tehnički ne postoji mogućnost da bude primljena u NATO i Evropsku uniju takođe i u slučaju da se rat pretvori u zamrznuti konflikt, gdje Rusija drži pod svojom kontrolom dio ukrajinske teritorije.
On je ocijenio da Rusija i dalje ima velike kapacitete i može da odluči da godinama održava zamrznuti sukob, a kako je dodao obje strane držaće jedna drugu u šahu i nijedna od njih neće ostvarivati pomak.
„Ako pogledamo rat u Donbasu posljednjih osam godina prije agresije to je bio upravo taj tip zamrznutog sukoba. Ali i dalje je to konflikt i okupacija te države. Posljedica toga je ograničeni suverenitet te države i znači prepreku za njen ulazak u EU i NATO i za normalno funkcionisanje“, kazao je nedavno Pavel.
Predsjednik Zeman izrazio je u intervjuu za Parlamentnji listi želju da kad rat bude završen Evropska unija i Rusija obnove bliže odnose, ali je dodao da ne vjeruje da je to moguće dok je predsjednik Vladimir Putin na čelu Rusije.
„Putin se do te mjere iskompromitovao da bi obnavljanje tih odnosa moglo biti moguće tek nakon njegovog odlaska. Kažem da je sasvim moguće da ga svrgnu ili generali armije koji nisu zadovoljni kako se vodi rat u Ukrajini jer tamo Putin doživljava poraze. Ili će ga svrgnuti biznismeni zato što nisu zadovoljni što su protiv Rusije na snazi sankcije“, kazao je Zeman.
