Evropska komisija je predložila da se profit ostvaren zamrznutim sredstvima ruske centralne banke iskoristi za obnovu Ukrajine.
Posle ruskog napada na Ukrajinu, Evropska unija je zamrznula ili imobilisala sredstva ruske centralne banke, koja su se u to vreme nalazila u finansijskim institucijama na teritoriji Unije. Reč je o preko 200 milijardi evra zamrznute imovine. To je kapital koji ostaje vlasništvo ruske centralne banke, a samo prihodi ostvareni tim kapitalom bi se koristili za obnovu Ukrajine.
Ova sredstva su imobilisana dok su bila u tzv. centralni depozitari hartija od vrijednosti (CSD). Riječ je o finansijskim institucijama specijalizovanim za poslove sa hartijama od vrijednosti, kao i za čuvanje i servisiranje imovine ovih hartija od vrijednosti. Većina ovih sredstava deponovana je u Euroclear-u, međunarodnoj finansijskoj instituciji sa sjedištem u Belgiji, gdje je koncentrisano oko 90 odsto ruske imovine u EU.
Ovi CSD inače ne drže hartije od vrijednosti na svojim računima, ali su u ovom slučaju, zbog imobilizacije, morali da ostanu na tim računima, pa su na primjer ruske obveznice počele da ostvaruju prihod.
Vremenom su ova zamrznuta sredstva generisala sve više gotovinskih prihoda. Pošto CSD ne mogu da drže ovaj novac na svojim računima, morali su da ga polože u centralne banke, koje potom plaćaju kamatu na te depozite, pa je prihod od zamrznute imovine nastavio da raste.
Ovi vanredni prihodi postoje isključivo zbog odluke o imobilizaciji imovine, odnosno direktna su posljedica te odluke.
U normalnim okolnostima, CSD nemaju takve prihode. U konkretnom slučaju, ove institucije su ta sredstva knjižile kao dobit, a države članice su počele da obračunavaju korporativne poreze na njih.
„Smatramo da postoji dobar razlog da se ovi prihodi, budući da su ostvareni imobilizacijom, koriste za obnovu Ukrajine, što je dugoročni cilj“, kaže izvor iz Evropske komisije.
On dodaje da postoje dva kratkoročna cilja ovog predloga, prvi je da se osigura da Centralni registri odvojeno upravljaju i registruju ove prihode kako bi se oni jasno identifikovali u računovodstvenom sistemu, a drugi je da se odmah zabrani raspodjela neto prihoda, prihod akcionarima ili trećoj strani, jer ta sredstva moraju ostati u sistemu.
Ova obaveza da se neto profit zadrži u centralnim registrima je neophodna kako bi se dio tog profita potom usmjerio u pomoć Ukrajini.
Komisija je svoj predlog uputila Savjetu EU, odnosno državama članicama, koje o tome moraju jednoglasno da odluče.
To je veoma osjetljivo pitanje sa pravne strane i mnoge članice su zabrinute zbog mogućnosti da Rusija podnese tužbu za korišćenje ovih prihoda. On takođe brine da bi mogao da se napravi presedan koji bi zabrinuo investitore i doveo do neke vrste finansijske nestabilnosti.
