Razgovor dvojice lidera u srijedu trajao je 30 minuta i bio je njihov prvi javni razgovor od avgusta.
Bijela kuća je saopštila da se pozivu pridružila potpredsjednica Kamala Haris, koja se kandiduje za Bajdena na američkim predsjedničkim izborima sljedećeg mjeseca.
– Predsjednik je ponovo potvrdio svoju čvrstu posvećenost bezbjednosti Izraela – dodaje se u saopštenju. „On je nedvosmisleno osudio iranski napad balističkim raketama na Izrael 1. Oktobra”.
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer ranije je opisala razgovore kao „direktne“ i „produktivne“.
Razmatra se napad na Iran
Poziv dolazi u trenutku kada Izrael razmatra mogućnost napada na Iran kao odgovor na lansiranje iranskih balističkih raketa koje su prošle nedjelje gađale izraelske vojne lokacije.
Žan-Pjer je rekao da su Bajden i Netanijahu „razgovarali” o sukobu sa Iranom, bez detaljnijeg objašnjenja.
Iran je prošle nedjelje ispalio rakete na izraelske baze u napadu za koji je rekao da je osveta za ubistvo šefa Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu i atentate u Bejrutu na lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha i iranskog generala.
Američka administracija obećala je da će osigurati da će se Iran suočiti sa "teškim posljedicama" zbog napada.
Upitan nakon lansiranja rakete da li bi podržao izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja, Bajden je rekao: „Odgovor je ne“.
Američki predsjednik je takođe sugerisao da se Vašington protivi bombardovanju iranskih naftnih polja.
Strah od napada na Iran
– Izraelci nisu odlučili šta da rade. O tome se razgovara. Da sam na njihovom mjestu, razmotrio bih druge alternative osim napada na iranska naftna polja – rekao je on novinarima u petak.
Takav napad bi povećao cijene nafte širom sveta, što bi moglo skupo koštati Haris uoči izbora 5. novembra.
SAD su pružile bezuslovnu vojnu i diplomatsku podršku Izraelu od izbijanja rata u Gazi – politika za koju je Haris obećala da će se nastaviti.
Dok je Vašington upozoravao na širenje rata, Bajdenova administracija kaže da podržava ofanzivu Izraela na Liban, u kojoj je ubijeno više od 2.000 ljudi i raseljeno više od milion ljudi.
Takođe je podržao izraelsku kopnenu invaziju na jug zemlje.
“Kriza u Libanu”
Bijela kuća je u srijedu saopštila da je Bajden u razgovoru sa Netanijahuom istakao potrebu za „diplomatskim rešenjem“ za krizu u Libanu. Bajden je takođe izrazio zabrinutost za libanske civile, navodi se u saopštenju.
– Predsjednik je potvrdio pravo Izraela da zaštiti svoje građane od Hezbolaha, koji je samo u protekloj godini ispalio hiljade projektila i raketa na Izrael, istovremeno naglašavajući potrebu da se minimizira šteta po civile, posebno u gusto naseljenim oblastima Bejruta – navodi se u saopštenju.
Ali u utorak je američki Stejt department sugerisao da Vašington više ne traži prekid vatre između Izraela i Hezbolaha jer je libanska grupa „u stanju povlačenja“.
Istog dana, Netanijahu je upozorio libanski narod da će se njihova zemlja suočiti sa „dugim ratom koji će dovesti do uništenja i patnje kakve vidimo u Gazi“ ako se ne okrenu protiv Hezbolaha.
Izrael je ubio više od 42.000 Palestinaca na opkoljenoj palestinskoj teritoriji, gdje je sravnio čitave stambene četvrti i uveo stroga ograničenja humanitarne pomoći, dovodeći Gazu na ivicu gladi.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler upozorio je da „ne bi trebalo da bude vojne akcije nalik Gazi u Libanu”.
Uništenje Bejruta
Ali djelovi južnog i istočnog Libana i južnog bejrutskog predgrađa Dahiieh već su pretrpeli široka razaranja od izraelskog bombardovanja.
Kako se rat širi u Libanu, Izrael nastavlja svoju vojnu kampanju u Gazi.
Palestinski zagovornici prava optužili su izraelsku vladu da sprovodi kampanju etničkog čišćenja na sjeveru teritorije uskraćivanjem pomoći i zatvaranjem centara za smještaj civila.
Miler je u srijedu izrazio zabrinutost zbog mogućih zločina u Gazi.
– Jasno smo stavili do znanja izraelskoj vladi da imaju obavezu prema međunarodnom humanitarnom pravu da dozvole da hrana, voda i druga neophodna humanitarna pomoć stignu u sve djelove Gaze, i u potpunosti očekujemo od njih da ispoštuju te obaveze – rekao je on.
SAD daju Izraelu najmanje 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje, a Bajdenova administracija je odobrila 14 milijardi dolara dalje pomoći svom savezniku za finansiranje rata.
Izvor: Al Džazira
