U februaru je australijski parlament odobrio predlog kojim se poziva da Asanž bude pušten u svoju matičnu zemlju Australiju.
Upitan u srijedu o pozivu Australije da se okonča Asanžovo krivično gonjenje, Bajden je rekao novinarima u Bijeloj kući: “Razmatramo to”.
CNN se obratio Savjetu za nacionalnu sigurnost za dodatni komentar na predsjednikovu izjavu.
Američke vlasti kažu da je Asanž (52) ugrozio živote objavljivanjem tajnih vojnih dokumenata i da godinama traži njegovo izručenje pod optužbom za špijunažu. SAD progone Asanža zbog objavljivanja povjerljivih vojnih dokumenata koje je dostavila bivša vojno obavještajna analitičarka Čelzi Maning 2010. i 2011. godine.
U 2019. godini, tužioci u Virdžiniji optužili su Asanža za 18 krivičnih djela, uključujući jednu optužbu za zavjeru radi pokušaja hakovanja kompjutera u vezi sa objavljivanjem povjerljivog vojnog materijala pribavljenog preko Maningove 2010. i 17 dodatnih tačaka prema Zakonu o špijunaži.
Tužilaštvo navodi da je Asanž naveo Maningovu da pribavi hiljade stranica nefiltrirane američke diplomatske depeše koja je potencijalno ugrozila povjerljive izvore, izvještaje o značajnim aktivnostima vezanim za rat u Iraku i informacije vezane za zatvorenike u Guantanamu.
Svaka od tačaka optužnice nosi potencijalnu kaznu od deset godina, što znači da bi Asanž, ako bude proglašen krivim, mogao biti osuđen na do 175 godina zatvora.
Asanž se posljednjih pet godina borio protiv ekstradicije iz londonskog zatvora Belmarš, a sedam godina prije toga je kao politički azilant živio u ambasadi Ekvadora u glavnom gradu Velike Britanije. Njegov slučaj izazvao je osudu od strane zagovornika slobode govora koji kažu da će, ako se dozvoli njegovo izručenje, to imati zastrašujući efekat na slobode medija.
