Bivši američki predsjednik Bil Klinton rekao je da žali zbog svoje uloge u ubjeđivanju Ukrajine da odustane od nuklearnog oružja.

"Osjećam se lično odgovornim jer sam ih natjerao da pristanu da se odreknu svog nuklearnog oružja. I niko od njih ne vjeruje da bi Rusija izvela ovaj trik da Ukrajina i dalje ima svoje oružje", rekao je on u intervjuu za RTE.

U januaru 1994. Klinton, ruski predsjednik Boris Jeljcin i ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk potpisali su izjavu o eliminaciji strateškog nuklearnog naoružanja koje se nalazilo na teritoriji Ukrajine od sovjetskih vremena. U decembru 1994. godine potpisan je Budimpeštanski memorandum po kome se Rusija obavezala da će poštovati nezavisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine.

"Kada mu je to bilo zgodno, Putin je prekršio (Budimpeštanski memorandum) i prvi zauzeo Krim. Osjećam se užasno zbog toga jer je Ukrajina veoma važna zemlja", rekao je Klinton.

U decembru 1994. godine u Budimpešti je potpisan sporazum na osnovu kojeg su Ukrajina, Kazahstan i Bjelorusija predale Rusiji nuklearno naoružanje zaostalo iz Sovjetskog Saveza – Ukrajina 1900, Kazahstan 1.400 a Bjelorusija 100 bojevih glava. Oružje iz Ukrajine i Kazahstana je uništeno dok su bojeve glave iz Bjelorusije dijelom uvrštene u nuklearni arsenal Rusije.

Garanti Budimpeštanskog memoranduma bili su Amerika, Velika Britanija i Rusija. Najviše je dobila Amerika koja je na taj način parafirala propast svog arhi-neprijatelja – Sovjetskog Saveza. Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan su se oslobodili vrućeg krompira jer kao zemlje u tranziciji, nisu mogle da plaćaju izuzetno skupo održavanje i obezbjeđenje naslijeđenog nuklearnog arsenala.