Piše: mr Dejan Abazović

S obzirom na značaj teme koja oblikuje trenutna geopolitička i ekonomska kretanja u svijetu, odlučili smo se da po treći put za redom uradimo analizu kojom nastojimo razriješiti zagonetku globalnih dešavanja, temeljeći je na jednoj od dvije najveće ekonomije svijeta.

Najnovije ekonomske mjere SAD, posebno uvođenje carina kao dijela strategije za zaštitu domaćeg tržišta i promociju pravednijih trgovinskih odnosa, izazivaju ozbiljne dileme kada se posmatraju u širem ekonomskom kontekstu. Iako na prvi pogled mogu djelovati kao odlučan korak ka jačanju nacionalne industrije, mnogi ekonomski eksperti ističu njihove značajne slabosti ako nijesu praćene širim strukturnim reformama. Ova analiza upravo ima za cilj odgovoriti na pitanje: Zašto bi uvedene carine, bez pratećih mjera, mogle izazvati više problema nego što ih rješavaju? Idemo redom…

Odsutnost domaće proizvodne baze

Kao je proklamovano, uvođenje carina je pokušaj Amerike da ponovo uspostavi kontrolu nad globalnom trgovinom i zaštiti svoje tržište od jeftinog uvoza po principu reciprociteta i natjera trgovinske partnere na pravednije trgovinske prakse. Kao i svaki drugi porez, carine obezbjeđuju prihod državi koja ih naplaćuje. Međutim, problem leži u činjenici da SAD već decenijama nemaju dovoljno razvijenu domaću proizvodnju koja bi mogla popuniti prazninu nastalu smanjenjem uvoza. Fabrike su zatvorene, lanci snabdijevanja su rasuti po svijetu, a radna snaga nije spremna za brzo prebacivanje na masovnu proizvodnju.

Umjesto privrednog rasta, carine bez podrške strukturnih reformi rizikuju da izazovu “bumerang efekt”, što će imati negativne posljedice na samu Ameriku, smanjiti njenu konkurentsku sposobnost i izazvati nemir na finansijskim tržištima. Carine ne stimulišu novu proizvodnju, već smanjuju profitne marže kompanija koje zavise od globalne trgovine. Kompanije će zasigurno nove troškove carina prenijeti na potrošača, kao što se već dogodilo u prvom mandatu Trump-a u slučaju korejskih mašina za veš koje su nakon uvođenja carina, pa isteka roka na koji su carine uvedene, znatno skuplje za američkog kupca. Ovo može dovesti do pada vrijednosti na tržištu i dodatnog pritiska na korporacije, što se upravo i desilo. Skoro 10 biliona dolara zbrisano je u samo dva trgovačka dana, što je najveće dvodnevni gubitak u istoriji berze.

Finansijska nestabilnost i dug

Finansijska situacija u SAD predstavlja jedan od ključnih izazova koji komplikuje implementaciju carinskih mjera i drugih ekonomskih politika. Država se već suočava sa ogromnim javnim dugom koji se mjeri u trilionima dolara, dok godišnji budžetski deficit premašuje dva biliona dolara, čineći Ameriku izrazito zavisnom o kontinuiranom pozajmljivanju. Ova zavisnost postaje još problematična u svijetlu visokih kamatnih stopa koje FED primjenjuju kako bi suzbile inflaciju, koja je u poslednjih nekoliko godina dostigla nivoe koji brinu tržišta. Visoke kamatne stope direktno povećavaju troškove servisiranja duga, jer vlada mora plaćati više kamata na svoje obveznice, što dodatno opterećuje već krhki federalni budžet. U ovom kontekstu, uvođenje carina, koje može dodatno povećati troškove za potrošače i privredu, samo pogoršava situaciju, stvarajući rizik od spiralnog rasta inflacije i smanjenja potrošnje, što bi na kraju moglo dovesti do šireg zastoja.

Bez ozbiljnih i sistematskih mjera za smanjenje zavisnosti od novih zajmova i rebalansiranja javnih finansija, ova politika nosi potencijal da izazove lavinu problema, od inflacije do duboke recesije. Carine, umjesto da riješe strukturne probleme, mogu postati dodatni teret koji će ugroziti stabilnost tržišta kapitala i povjerenje investitora. Ovo upozorenje podvlači i nedavna procjena vodećih finansijskih institucija, poput JPMorgan-a, koji su rizik od globalne recesije procijenili na čak 60%, što jasno pokazuje koliko je tanka linija između trenutne ekonomske politike i potpunog kolapsa. Ova procjena nije samo tehnička cijena, već i alarm koji naglašava da se Amerika nalazi na prekretnici, gdje svaka pogrešna odluka može imati katastrofalne posledice ne samo za nacionalnu, već i za globalnu ekonomiju.

Globalna reakcija i gubitak uticaja

Druge zemlje, posebno one iz BRICS-a, već razvijaju alternativne trgovinske puteve i bilateralne sporazume, ignorišući američke sankcije i carine. Umjesto da povrate kontrolu nad globalnom trgovinom, SAD rizikuju da se izlože međunarodnoj izolaciji i gube svoj uticaj. Svijet se mijenja, jednostrani pristup više ne funkcioniše kao što je to bilo nekada.

Jedan od najvažnijih aspekata ove promjene je proces dedolarizacije, koji sve više ugrožava dominantnu poziciju američkog dolara u međunarodnim transakcijama. Zemlje BRICS+ intenzivno rade na smanjenju zavisnosti od dolara, promovišući upotrebu svojih valuta u bilateralnoj trgovini i razvijajući alternativni finansijski sistem, poput novog sistema za međunarodna plaćanja kojim se zaobilazi SWIFT. Na primjer, Kina i Rusija već sklapaju ugovore u juanima i rubljama. Ove aktivnosti ne samo da slabe dominantnost dolara, već i remete ekonomsku moć SAD, posebno u svijetlu carina i sankcija.

Na proces dedolarizacije američki političari su u više navrata oštro reagovali. Predsjednik Trump je nedavno izjavio da će se “svaka zemlja koja ne koristi dolar za međunarodne transakcije sukobiti sa ozbiljnim posledicama“, dodajući da “nema mjesta za igre kada je riječ o dominantnosti američke valute“. Ova izjava, iako pokazuje odlučnost i spremnost na odgovor, samo naglašava koliko je upitna pozicija dolara u novom, multipolarnom svijetu, gdje carine i prijetnje više ne garantuju poslušnost.

Inflacija i monetarna politika

Visoke kamatne stope već uzrokuju nestabilnost na tržištu obveznica, dok carine mogu dodatno podstaknuti inflaciju povećanjem cijena robe. Potrošači i preduzeća bi se suočili sa većim troškovima, što bi moglo usporiti ekonomsku aktivnost i dovesti do šire recesije. Finansijski eksperti već upozoravaju da je rizik od globalne ekonomske krize veći nego ikada.

Na primjer, Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chase-a, nedavno je izjavio: “Rizik od recesije je veći nego što mnogi misle, kombinacija visokih kamatnih stopa, carina i globalne političke tenzije može brzo eskalirati u ozbiljnu krizu ako se ne preduzmu hitne mjere.” Ovakvi komentari podvlače ozbiljnost situacije i ukazuju na to da američka ekonomija stoji na tankom ledu.

Mogućnost smirivanja carinskih tenzija

Nakon uvođenja američkih carina, međunarodni odnosi su se zaoštrili, stvarajući potencijal za globalni trgovinski sukob. Donald Trump i dalje izražava optimizam u pogledu efekata svojih politika, tvrdeći da je “Amerika preuzela kontrolu” i da očekuje priliv milijardi dolara u američku privredu. Trump takođe naglašava svoju spremnost na pregovore o carinama, ali samo u slučaju “fantastičnih ponuda” od strane drugih zemalja. Ovaj pristup, koji kombinuje prijetnje i pregovore, ima za cilj osigurati povoljne trgovinske sporazume za SAD. Međutim, takva strategija nosi rizik daljnjeg zaoštravanja odnosa i eskalacije trgovinskih tenzija, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo.

S druge strane, kineski visoki predstavnici izražavaju duboku zabrinutost zbog negativnog uticaja ovih mjera na svjetska tržišta, ukazujući na pad američkih i evropskih berzi kao jasan pokazatelj štetnosti takvih protekcionističkih politika. “Tržište je reklo svoje“, ističe portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, pozivajući SAD da “prestanu s pogrešnim postupcima i riješe nesuglasice s trgovinskim partnerima putem ravnopravnih konsultacija“. Kineska vlada je apelovala na SAD da odustanu od korištenja carina kao oružja za suzbijanje kineske privrede i trgovine, i da poštuju legitimna razvojna prava kineskog naroda. Ovaj poziv na dijalog i uzdržanost uliva nadu i naglašava potrebu za pronalaženjem mirnog rješenja u ovom složenom trgovinskom sporu.

Hoće li Amerika pronaći izlaz iz krize?

Uvođenje carina može biti korak u pravom smjeru samo ako je deo šire strategije.

“Carinski rovovski rat”se ne može voditi bez osnovne proizvodne baze. Multipolarni svijet više ne prihvata američke (I Own You) imperijalne iluzije.

Bez temeljnih reformi, ovi potezi ne samo da neće spasiti ekonomiju, već mogu ubrzati njen pad, izazvavši sistemsku krizu koja bi imala dalekosežne posljedice kako za Ameriku, tako i za svijet. Bez reindustrijalizacije, fiskalne stabilnosti, diplomatske fleksibilnosti i promjene ekonomskog modela, ove mjere neće spasiti američku ekonomiju, već će je dodatno oslabiti. Bez masovnih investicija u proizvodnju, infrastrukturu, smanjenje duga i obuke radne snage, protekcionističke mjere poput ovih carina dovešće do inflacije, tržišnih šokova i daljeg urušavanja ekonomske stabilnosti.

Generalno, uspjeh zavisi od sposobnosti Amerike da djeluje holistički, sprovede širu industrijsku politiku. Kao i uvijek, moguće rješenje leži u razgovorima koji će umiriti strasti i izbalansirati carinske mjere koje će redefinisati postojeće trgovačke lance i uvesti svjetsku ekonomiju u političke tokove multipolarnog svijeta. U suprotnom, ovaj trgovinski rat mogao bi označiti početak kraja američke ekonomske dominacije, dok če multipolarni svijet nastaviti da se nezaustavivo oblikuje u skladu sa novom realnošću.

Dodatak:

Evo kako Hauard Marks, stručnjak za trgovinu i suosnivač Oaktree Capitala, daje ocjenu situacije u vezi uvedenih carina:

– Carine predstavljaju najveći šok za američku ekonomiju u životu svih nas koji danas živimo.

– Makroekonomsko predviđanje često je beskorisno, a posebno postaje takvo u ovakvim situacijama.

– Svaka prognoza nosi verovatnoću greške – pri čemu greška zavisi od nivoa nesigurnosti u datom trenutku. Danas je nivo nesigurnosti ogroman, pa greška poništava vrednost iste prognoze.

– Ekonomski problemi Amerike su dugogodišnji i povezani su s prekomernim zaduživanjem iz inostranstva. Oni nisu nastali ove nedelje, niti su se pojavili kada je Tramp došao na vlast 2016. godine.

– Postoji stvaran rizik da hegemonija dolara, koja podržava ovo prekomerno zaduživanje, doživi kolaps, što bi moglo izazvati veliku fiskalnu krizu.