Cijene nafte stabilizovale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad 80 dolara, zakočene bojaznima da bi sporiji rast velikih privreda mogao ograničiti potrošnju goriva.

Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podne bila viša za 46 centi u odnosu na zatvaranje trgovine na kraju prošle sedmice i iznosila je 80,4 dolara. Prošli petak zaključila je trgovinu u minusu 2,23 dolara.

Na američkom tržištu cijena se nije značajnije promijenila i iznosila je 73,59 dolara. U petak zaključila je trgovanje u minusu 2,49 dolara, prenosi Hina.

Na kraju prošle sedmice trgovci su se bojali da će ubrzani tempo zapošljavanja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u januaru podstakao centralnu banku da nastavi s agresivnim podizanjem kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju. Skuplje zaduživanje zakočilo bi ekonomski rast i potražnju za energijom.

Poslodavci u SAD-u neto su u januaru otvorili 517 hiljada novih radnih mjesta, dvostruko više nego u decembru, ali rast plata bio je sporiji nego na kraju prošle godine.

Na početku ove sedmice protivteža bojaznima bila je nada da bi se potražnja u Kini mogla brzo oporaviti nakon ukidanja mjera suzbijanja zaraze covidom 19.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) očekuje da će polovina globalnog rasta potražnje za naftom ove godine doći iz Kine, prema riječima njenog šefa Fatih Birola, koji je potvrdio snažan rast potražnje za mlaznim gorivima.

Trgovce istovremeno brine snabdjevanje, nakon obustave rada naftnog terminala u turskom Ceyhanu zbog strašnog potresa, koji je u Turskoj i Siriji odnio 2,3 hiljade žrtava, prema trenutno dostupnim podacima.

G7 i njegovi saveznici, uključujući EU, ograničavaju od nedjelje cijene ruskih naftnih derivata, na 100 dolara za dizel i skuplje naftne proizvode, te na 45 dolara za one jeftinije, poput lož ulja.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u petak cijena barela korpe nafte njenih članica pojeftinila 1,07 dolara, na 79,36 dolara.