Na svjetskim tržištima vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta pala je i ove sedmice, treće zaredom, ali je znatno oscilirala, zavisno od toga kakve su špekulacije u vezi povećanja kamata Feda prevladavale na tržištu.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,5 odsto na 110,75 bodova.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,05 odsto, pa je cijena eura skliznula na 0,9960 USD, prenosi SEEbiz.

Kurs dolara pao je prema japanskoj valuti 0,6 odsto na 146,60 JPY.

Pad dolara treću sedmicu zaredom uslijedilo je nakon velikih dnevnih oscilacija, zavisno od toga kakve su špekulacije prevladale na tržištu po pitanju povećanja kamatnih stopa američke centralne banke.

Tokom sedmice dolarov indeks je dostigao i 112,7 bodova, nakon što je u srijedu američki Fed ponovo povećao, već četvrtu sjednicu zaredom, ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 odstotnih bodova, u raspon od 3,75 do četiri odsto, najviši nivo od početka 2008. godine.

Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 1980-ih godina, kada je inflacija bila isto toliko visoka kao sada.

Novo povećanje kamata se na tržištu očekivalo, kao i poruka iz priopćenja centralne banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti.

Međutim, podršku dolaru pružile su poruke predsjednika Feda Jeromea Powella koji je potvrdio da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, ali kazao je i da je još prerano za to.

"Preostaje nam još posla, a podaci objavljeni od naše prethodne sjednice sugerišu da će konačna razina kamatnih stopa biti viša nego što se ranije očekivalo", rekao je Powell.

Nakon tih poruka, na tržištu novca procjenjivalo se da bi ključne kamate Feda do maja iduće godine mogle dostići vrhunac od pet do 5,25 odsto, dok se prije očekivao rast kamata do 4,75 odsto.

Međutim, u petak je kurs dolara oštro pao, nakon što je objavljeno da je u oktobru broj zaposlenih u Sjedinjnim Američkim Državama (SAD) povećan 261 hiljadu, više nego što se očekivalo, ali najmanje još od kraja 2020. godine, dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,5 na 3,7 odsto.

Prosječna plata porasla je 4,7 odsto na godišnjem nivou, sporije u odnosu na pet odsto u septembru. To ukazuje na usporavanje rasta tržišta rada i slabljenje inflatornih pritisaka, pa su ponovno prevladale špekulacije da će Fed usporiti tempo povećanja kamata.

U Evropi je u fokusu trgovaca bila britanska funta, koja je oslabila prema dolaru.

Britanska centralna banka povećala je u četvrtak ključnu kamatu već osmu sjednicu zaredom i to za čak 0,75 odstotnih bodova, najviše u zadnje 33 godine.

Banka je upozorila da Britaniji prijeti najduža recesija otkad se prate ti podaci i da bi mogla potrajati do duboko u 2024. godini. Zbog toga je najavila usporavanje tempa povećanja kamata, uprkos visokoj inflaciji.