Gasprom dodatno smanjuje isporuke, Berlin optužuje Moskvu za perfidnu igru, Evropska unija čini se postigla dogovor o štednji, a Austrija se sprema da se priključi na njemačko skladište gasa. Rat nerava ide ka vrhuncu, piše DW.

Kratko je trajalo. Od srijede 27. jula u šest časova gasovod Sjeverni tok 1 radiće sa samo 20 odsto kapaciteta. To znači da će u Njemačku iz Rusije stizati samo oko 33 miliona kubnih metara gasa dnevno. Razlog je, kako navode isporučioci, remont još jedne turbine.

Njemačka vlada smatra da su ti razlozi lažni i sumnja da je riječ o pokušaju ucjene. Ministar ekonomije Robert Habek (Zeleni) optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina da igra „perfidnu igru“.

Berlin: Rusija odbija da proslijedi uvozna dokumenta za turbinu

Dalje smanjenje isporuka gasa dodatno povećava zabrinutost u Njemačkoj. S dosadašnjim obimom isporuke od oko 66 miliona kubnih metara gasa dnevno – što je oko 40 odsto kapaciteta gasovoda – bilo je moguće nastaviti s punjenjem skladišta. Od srijede će to biti mnogo teže. Prema procjenama njemačke Savezne mrežne agencije, pri takvom dotoku gasa problemi će se pojaviti u januaru sledeće godine, bar ukoliko Njemačka nastavi da prosleđuje gas dalje u druge zemlje.

Putin je još prošle nedjelje zaprijetio da bi oko 26. jula moglo da dođe do daljeg smanjenja isporuka gasa Sjevernim tokom 1, ukoliko turbina koja je bila na održavanju u Kanadi ne bude bila dostupna na vrijeme. Druga turbina bi, naime, trebalo da bude poslata na remont sredinom ove nedjelje.

Njemačka vlada je sa svoje strane pokušala da ubrza isporuku prve turbine, a sada kritikuje to što Rusija, kako navode u Berlinu, uopšte ne želi da dobije tu komponentu.

-Nema tehničkih razloga za prekid, turbina je spremna za isporuku u Rusiju- tvrdi ministar Habek. Carinska dokumenta za izvoz su kompletirana, kaže, ali Rusija odbija da proslijedi uvozna dokumenta. Umjesto da jasno kaže da je riječ o ekonomskom ratu, kaže ministar, Gasprom priča „farse o tim turbinama, što jednostavno nije tačno“.

Prema Habeku, Putinova strategija je jasna: on pokušava da „oslabi veliku podršku Ukrajini i zabije klin u naše društvo“. Tome bi se, smatra, trebalo suprotstaviti jedinstvom i koncentrisanim djelovanjem – što podrazumijeva veoma brzu izgradnju infrastrukture za tečni prirodni gas, punjenje skladišta i smanjenje potrošnje-

Ugrožen jug Njemačke – i šta to radi Austrija?

Nakon desetodnevnog redovnog ljetnjeg održavanja tokom kojeg nije bilo isporuka, gas je Sjevernim tokom 1 ponovo potekao prošlog četvrtka 21. jula, ali i dalje samo u smanjenom obimu. Kao i prije tog održavanja, ruski Gasprom je nastavio da koristi samo 40 odsto kapaciteta gasovoda. Sada će i to biti prepolovljeno.

U Njemačkoj se strahuje da bi problemu u snabdijevanju gasom mogli prije svega da pogode južne djelove zemlje. Industrija želi da zna da li će po pitanju hitne distribucije gasa jug biti u nepovoljnijem položaju od sjevera, upozorio je na kriznom samitu o gasu u Štutgartu Vinfrid Krečman (Zeleni), premijer pokrajine Baden-Virtemberg Vinfrid.

Istovremeno, njegov kolega iz Bavarske, Markus Zeder (CSU), pozvao je saveznu vladu da pojasni kako će se ubuduće njegova, ali i druge njemačke pokrajine, snabdijevati gasom iz austrijskog skladišta Hajdah, jednog od najvećih u Evropi. To je reakcija Zedera na najavu Austrije da će to skladište gasa kod Salcburga, koje je do sada bilo povezano samo na njemačku mrežu i iz kojeg se snabdijevala Bavarska, sada biti priključeno i na austrijsku mrežu.

EU postigla dogovor o štednji?

Poslije najnovije odluke Gasproma o smanjenju isporuka, cijene gasa na berzama ponovo su porasle, na momente i do deset odsto. Evropska komisija u najnovijem potezu Rusije vidi dokaz za to koliko je hitno potrebno planiranje na evropskom nivou, rekao je još sinoć portparol Komisije.

Inače, ministri nadležni za energetiku zemalja Evropske unije navodno će ovog utorka (26.7.) u Briselu objaviti da su postigli dogovor o planu za vanredne situacije. Prema infirmacijama njemačke agencije dpa, postignut je dogovor o planu koji je predložila Evropska komisija prema koje bi zemlje EU dobrovoljno smanjile potrošnju gasa za 15 odsto u periodu od 1. avgusta ove, do 31. marta sledeće godine.