Riječ je, recimo, o učenicima koji su podizali desnu ruku u Hitlerov pozdrav, o rasističkim sloganima i kukastim krstovima na automobilima.
Sada su stigle i prve brojke koje pokazuju da su takvi incidenti u školama očigledno problem u čitavoj zemlji. Prema informacijama političkog magazina "Kontraste" njemačkog javnog servisa ARD, u periodu od 2018. do 2021. trećina desničarskih zločina u kojima su počinioci bili maloletnici dogodila se u blizina škola. To je, naime, procjena njemačke Savezne kriminalističke policije (BKA) zadužene za politički motivisani kriminal (PMK).
"Zigg hajl" i "Hajl Hitler"
Kao najčešći prestupi spominju se pokazivanje Hitlerovog pozdrava i uzvikivanje slogana poput "Zig hajl" i "Hajl Hitler". Pored toga, bilo je i grafita i isticanja nacističkih simbola i slogana. Slike i poruke posebno često su se slale preko različitih servisa za poruke. Njemačka vlada pritom ne navodi konkretne brojke.
Prema navodima savezne vlade, automatizovana procjena koja identifikuje mjesta na kojima su počinjena krivična djela, kao što su škole, nije moguća na osnovu statistika BKA. Iz njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova su na upit novinara odgovorili da je posebna evaluacija "rađena ručno" i to za "unutrašnje policijske potrebe". S obzirom na to da postoje "određene nesigurnosti", mogu se dati "samo približne vrijednosti".
Sve u svemu, krivična djela s područja politički motivisanog kriminala s "maloletnim osumnjičenicima" od 2018. do 2020. bila su u "nižem četvorocifrenom rasponu". Konkretno, vezano za školsko okruženje, brojevi su od 2018. do 2021. bili u "srednjem trocifrenom rasponu".
Zabrinjavajuće brojke
Nakon otvorenog pisma brandenburških nastavnika pokrenuta je rasprava o uzrocima. Ustanovilo se da takve pojave nisu ograničene samo na onu školu u Burgu. Pokazalo se da i u drugim djelovima Njemačke "mladi ljudi svoja prva iskustva s desničarskim kriminalom, propagandom, pretnjama i nasiljem stiču u školi i svom okruženju", rekla je za ARD Ane Brigman, koordinatorka projekta Udruženja za perspektivu žrtava u Potsdamu. Škola tome mora jasno da stane na put i objasni učenicima da je takvo ponašanje zabranjeno. Ona naglašava da mladi iskustva iz škole prenose sa sobom u sve sfere života.
Često se takvo djelovanje odvija na socijalnim mrežama na kojima se razmjenjuju ili dijele desničarski sadržaji, navodi njemačka vlada. Prema podacima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, krivična djela te vrste su u 2019. godini naglo porasla u čitavoj zemlji, mada je 2021. zabilježen izvestan pad broja tih slučajeva. O razlozima za povećanje broja slučajeva Vlada nema saznanja.
Programi prevencije
Prema riječima poslanice opozicione Levice u Bundestagu Nikol Golke, koja je u partiji zadužena za obrazovnu politiku, hitno je potrebno da se o tome formira validna baza podataka, kako bi mogle da se procjene dimenzije problema. Ona kritikuje to što su škole i učitelji trenutno često prepušteni sami sebi. Vlada i pokrajine moraju više da se pozabave prevencijom i borbom protiv desnog ekstremizma, smatra Golke. Situacija poput one iz devedesetih, kada su desni ekstremisti u nekoliko navrata nasilno napadali strance u Njemačkoj, mora se, kaže, po svaku cijenu izbjeći.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova naglašavaju da Vlada, sa svoje strane, sprovodi čitav niz preventivnih programa za mlade, recimo poput programa "Živjeti demokratiju!" koji se sprovodi na području čitave zemlje. Cilj je, između ostalog, da se promoviše pedagoška kompetencija nastavnika u sučeljavanju s desno-ekstremnim i antidemokratskm uvjerenjima u školama. Iz Ministarstva poručuju da je odlučno suprotstavljanje svim protivustavnim nastojanjima jedan od ključnih zadataka i interesa Vlade.
