Ekstremni vremenski uslovi koji divljaju širom svijeta 2023. godine postaće norma u roku od jedne decenije ukoliko se ne preduzmu dramatične klimatske akcije, rekli su vodeći svjetski klimatski naučnici.
Toplotni talasi, požari i poplave koje smo doživjeli ove godine bili su samo "vrh ledenog brijega" u poređenju sa još gorim efektima koji dolaze, rekli su oni.
Uz strah da su nemilosrdne emisije ugljenika čovječanstva konačno gurnule klimatsku krizu u novu i ubrzanu fazu uništenja, Gardijan je tražio stručne procjene više od 40 naučnika iz cijelog svijeta.
Rekli su da je porast globalne temperature u potpunosti u skladu sa decenijama upozorenja i da je ove godine podstaknut povratkom klimatskog obrasca El Ninjo.
Ali oni su rekli da su ljudi i mjesta podložniji ekstremnim vremenskim prilikama nego što se očekivalo i da trpe posledice koje nikada ranije nisu iskusile pošto su klimatski rekordi srušeni.
"Jul je bio najtopliji mjesec u istoriji i ljudi širom svijeta trpe posledice", rekao je profesor Pirs Forster sa Univerziteta u Lidsu, ali objasnio da je to bilo očekivano.
"Ovo će postati prosječno ljeto za 10 godina, osim ako svijet ne počne da sarađuje i ne stavi klimatsku akciju na vrh dnevnog reda", dodao je.
Njegov kolega sa Indijskog instituta za tehnologiju, profesor Krišna AčutaRao, sličnog je stave I poručuje da su klimatski uticaji zastrašujuće snažniji od onoga što su naučnici očekivali.
Dr Christophe Cassou, Istraživač CNRS-a na Univerzitetu Pol Sabatier Tuluz III, u Francuskoj, dr Kristof Kasu, smatra da "klimatske promjene nisu potcjenjene na globalnom nivou, ali su uticaji jaki, a mi “ranjiviji nego što smo mislili”.
Rekordi vrućine i požara oboreni su širom svijeta 2023. godine, od Sjeverne Amerike, preko Evrope, do Azije.
"Osjećamo klimatske promjene koje su iznad uobičajenog vremena", rekao je Kasu.
Klimatski modeli su tačno predvidjeli porast globalne temperature kako su čovječanske emisije gasova staklene bašte porasle.
Ali, brojni naučnici su istakli posebne poteškoće koje imaju u projektovanju ekstremnih vremenskih događaja, koji su po definiciji retki.
Naučnici su bili jasni da svijet još nije prešao prekretnicu u nagle klimatske promjene.
Međutim, sve smo bliži toj tački.
Tog mišljenja je i dr Rein Harsma sa Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta, koji je rekao da ekstremi koje vidimo da se dešavaju mogu izazvati prelomne tačke poput kolapsa atlantskog meridijanskog prevrtanja cirkulacije i topljenja antarktičkih ledenih pokrivača, što bi imalo razarajuće uticaje”.
Postoji mala šansa da se izbjegne najgora klimatska kriza, rekli su naučnici.
Istraživači su velikom većinom ukazali na jednu akciju kao kritičnu: smanjivanje sagorjevanja fosilnih goriva na nulu.
Profesor Emili Šukburg sa Univerziteta Kembridž u Velikoj Britaniji rekla je da je “svako ko na bilo koji način održava eru fosilnih goriva čvrsto je na pogrešnoj strani istorije”.
"Saznanje da ćemo se na današnje ekstremne događaje gledati kao na blage u odnosu na ono što leži u našoj budućnosti je zaista zapanjujuće", rekla je profesorka Andrea Duton sa Univerziteta Viskonsin-Medison, SAD I dodala da će brzina, kojom napravimo ovu tranziciju, definisati budućnost koju ćemo dobiti.
Vodeći samit UN o klimi 2023., Cop28, počeće krajem novembra.
Domaćini su Ujedinjeni Arapski Emirati, a predsjedava Sultan Al Haber, izvršni direktor državne naftne kompanije UAE. Globalne emisije ugljenika su nastavile da rastu poslednjih godina, ali moraju pasti za 43% da bi imale dobre šanse da se globalno grijanje zadrži ispod 1,5C.
(EURACTIV.rs)
