Najozbiljnija prepreka za ulazak Švedske i Finske u NATO vojni savez jesu Turska i njen predsjednik Redzep Tajip Erdogan, prenosi Nova S.

Naime, turski predsjednik uslovljava ove države time što ima mogućnost da na njihov zahtjev stavi veto i traži od njih da one bespogovorno ispune njegovih deset zahtjeva.

Naime, Erdogan poziva ove dvije zemlje da obustave bilo kakvu finansijsku podršku grupama povezanim sa Radničkom partijom Kurdistana koju Ankara smatra ogrankom zabranjene grupe.

Postoje i zahtjevi da ove zemlje prekinu kontakte sa pripadnicima grupe sirijskih Kurda. Na listi se takođe nalazi da Švedska obuzda kampanju „dezinformacija protiv Turske“ koju vode sledbenici muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena, za kojeg Ankara tvrdi da stoji iza pokušaja državnog udara 2016. godine. Takođe, traži se i zabrana rada i postojanja navedenih organizacija.

Ovi zehtjevi nisu došli odjednom.

Prije svega, Erdogan tvrdi da je Kurdistanska radnička partija (PKK) koristila sjeverne iračke regione Metina, Zap i Avasin-Basjan, gdje se odvija operacija Čelična kandza, za pripremu napada na Tursku. Takođe, pripadnici ovog naroda prisutni su i na sjeveroistoku Sirije u blizini turske granice, zbog čega je dolazilo i do direktnih napada između ova dva naroda. Najžešći je usledio nakon povlačenja američke vojske sa teritorije ove zemlje 2019. godine.

Ibrahim Kalin, glavni savjetnik Erdogana za spoljnu politiku rekao je da ova zemlja mora da prestane da dozvoljava predstavništva, aktivnosti, organizacije, pojedince i druge vrste prisustva PKK.

-Članstvo u NATO-u je proces. Vidjećemo kako će se stvari odvijati. Ali ovo je prva stvar na koju želimo da skrenemo pažnju svim saveznicima, kao i švedskim vlastima- dodao je Kalin.

Sukob koji traje godinama

Inače, PKK, koju Ankara smatra terorističkom organizacijom, decenijama se bori protiv turskih snaga, i teži većoj autonomiji za kurdsko stanovništvo. Turska je izvela brojne prekogranične vazdušne i kopnene operacije protiv pobunjenika Radničke partije Kurdistana tokom proteklih decenija.

Švedska ima veliku kurdsku dijasporu, a zajednica se smatra jednom od najvećih van Bliskog istoka. Stanovništvo Finske koje govori kurdski procjenjeno je na nešto više od 15.000 ljudi 2020. godine, manje od jednog procenta stanovništva.

Sledbenici Fetulaha Gulena

Kada je riječ o sledbenicima muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena, ovaj pokret se našao na meti Erdogana nakon pokušaja državnog udara koji se odigrao 15. i 16. jula 2016. godine.

Erdogan je okrivio pripadnike ovog pokreta za izbijanje puča i naveo da su najviši članovi ove organizacije članovi duboke države koja ima za cilj da uništi Tursku.

Pokret Fetulaha Gulena postoji više od 70 godina i predvodi ga turski verski vođa koji živi u egzilu Pensilvaniji u SAD od 1999. godine.

Inače, on je nekadašnji Erdoganov saveznik koji je pomogao turskom predsjedniku da njegova konzervativna Partija pravde i razvoja (AKP) dođe na vlast 2002. godine.

Prijateljstvo je puklo pitanja podjele moći i Erdoganovog autoritarnog stila vođenja države i tada je Gulenov pokret označen kao terorističku organizaciju.

Optužbe protiv njega su kasnije odbačene, ali je on ostao u Sjedinjenim Državama, gdje živi kao vođa jedne od najvećih islamskih civilnih organizacija. Smatra se da njegov pokret Hizmet ima milione sledbenika i sponzora za 1.000 centara zasnovanih na islamskim dogmama, koji pomažu srednjoškolcima u pripremi ispita na univerzitetima u 150 država.

Mnogi od njih su upravo stacionirani u Švedskoj u kojoj sprovode verske aktivnosti.