Grupa sedam bogatih zemalja postavila je velike nove ciljeve za solarnu energiju i kapacitet vjetroelektrana na moru, složivši se da ubrza razvoj obnovljive energije i krene ka bržem ukidanju fosilnih goriva.

Ali nijesu prihvatili rok do 2030. godine za postepeno ukidanje uglja za koji su se zalagali Kanada i neke druge članice, i ostavile su otvorena vrata za nastavak ulaganja u gas, rekavši da bi taj sektor mogao pomoći u rješavanju potencijalnih nedostataka energije, prenosi Biznis.ba.

Ministri G7 u nedjelju završavaju dvodnevne sastanke o klimatskoj, energetskoj i ekološkoj politici u sjevernom japanskom gradu Saporo. Obnovljivi izvori goriva i energetska sigurnost dobili su novu hitnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.

"U početku su ljudi mislili da su klimatske akcije i akcije za energetsku sigurnost potencijalno u sukobu. Ali rasprave koje smo vodili i koje se odražavaju pokazuju da one mogu ići jedna s drugom", rekao je kanadski ministar prirodnih resursa, Jonathan Wilkinson.

U svom saopštenju, članovi su se obavezali da će zajednički povećati kapacitet vjetra na moru za 150 gigavata do 2030. i solarni kapacitet na više od jednog teravata.

"Drastično ćemo povećati električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije", rekli su oni.

Dogovorili su se da ubrzaju postepeno ukidanje nesmanjenih fosilnih goriva – sagorijevanje fosilnih goriva bez korištenja tehnologije za hvatanje rezultirajućih emisija C02 – kako bi se postigla neto nula u energetskim sistemima najkasnije do 2050. godine.

Što se tiče uglja, zemlje su se složile da daju prioritet “konkretnim i pravovremenim koracima” ka ubrzanju postepenog ukidanja “domaće proizvodnje energije iz uglja bez smanjenja”, kao dio prošlogodišnje obaveze da se postigne barem “pretežno” dekarbonizovani energetski sektor do 2035.