Iranske vlasti su danas upozorile vlasti u Francuskoj da će reagovati poslije objavljivanja „uvredljivih“ karikatura iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, u francuskom satiričnom časopisu Šarli ebdo (Charlie Hebdo).
Nedjeljnik je danas objavio nekoliko desetina karikatura ajataloha. Te karikature su izabrane na konkursu pokrenutom u decembru u svijetlu potresnog pokreta u Iranu.
- Uvrjedljiv i nepristojan čin objavljivanja karikatura protiv vjerskog i političkog autoriteta neće proći bez efikasnog i čvrstog odgovora, napisao je na Tviteru iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan.
Prema njegovim riječima, Iran neće dozvoliti francuskoj vladi da prekorači granice.
Šarli ebdo je u decembru prenio da „međunarodni konkurs karikatura“ Hamneija ima za cilj da podrži „Irance koji se bore za svoju slobodu“.
Iran se suočava sa talasom protesta od smrti 22-godišnje Mahse Amini 16. septembra pošto ju je u Teheranu uhapsila policija za moral jer je navodno prekršila strogi kodeks oblačenja.
- To je naš način da pokažemo podršku Irankama i Irancima koji rizikuju svoje živote da bi odbranili svoju slobodu od teokratije koja ih tlači od 1979. godine, napisao je u uvodniku direktor Loran Souriso poznat pod nadimkom Ris.
Francuska članica Evropskog parlamenta i bivša ministarka Natali Loaz (2017-2019) opisala je iransku reakciju kao „pokušaj miješanja“ u rad nedjeljnika, i „prijetnju“ za Šarli ebdo.
- Da bude savršeno jasno – represivni i teokratski režim u Teheranu ne može da dijeli lekcije Francuskoj, rekla je bivša ministarka.
Šarli ebdo je objavio karikature u specijalnom izdanju za godišnjicu terorističkog napada na redakciju 7. januara 2015. godine.
Braća Šerif i Said Kuaši su 7. januara 2015. upali u redakciju satiričnog lista u Parizu gdje su ubili 11 poznatih novinara i karikaturistu uzvikujući da su „osvetili proroka (Muhameda)“.
Redakcija lista od tada je premještena na nepoznatu lokaciju koja liči, kako sami novinari kažu, na bunker s oružanim obezbjeđenjem i rešetkama na prozorima. Međutim, novinari su tada rekli da će nastaviti sa istom uređivačkom politikom, da nemaju tabue i da im „ništa nije sveto“.