Zarif je u objavi na mreži X rekao da ga je Mohseni-Ejei "pozvao" na razgovor tokom kojeg mu je "savjetovano da se vrati u akademsku zajednicu kako bi se spriječio dalji pritisak na vladu".

Zarifovo imenovanje u vladu reformističkog predsjednika Masouda Pezeshkiana već je mjesecima izvor napetosti, a njegovi tvrdokorni kritičari tvrde da se time krši zakon o imenovanju na ključne pozicije iz 2022. godine.

Njegovi kritičari navode da su Zarifovi sinovi, koji su rođeni u Sjedinjenim Državama, iransko-američki državljani, što ga čini nepodobnim za obnašanje takve dužnosti.

Zarif je već dugo meta konzervativaca u Iranu, koji tvrde da ima previše stranih kontakata i suočavao se sa sumnjama jer su njegovi sinovi – sada u četrdesetima – stekli američko državljanstvo po rođenju dok je on bio student u Sjedinjenim Državama.

Zarif je pokušao podnijeti ostavku u avgustu 2024. godine nakon manje od dvije sedmice na funkciji, okrivljujući razlike s Pezeshkianom oko njegovog izbora konzervativnih članova kabineta.

Kasnije je otkriveno da je podnio ostavku zbog sve većeg pritiska kritičara u vezi sa zakonom.

Zarifova ostavka uslijedila je nakon što je parlament Irana 2. marta opozvao ministra ekonomije Abdolnassera Hemmatija.

Od ukupno 273 poslanika, 182 je glasalo za smjenu Hemmatija, samo šest mjeseci nakon što je novi predsjednik Pezeshkian stupio na dužnost.

Pezeshkian koji je branio Hemmatija, rekao je da je vlada "zaglavljena u borbi sa Zapadom", i pozvao na jedinstvo parlamenta kako bi se prebrodili ti izazovi.

Ova odluka dolazi usred rastućih tenzija Irana i Zapada zbog iranskog nuklearnog progama, a iranska ekonomija je na udaru zbog međunarodnih sankcija, pogotovo nakon 2015. kada su se Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma sa Teheranom.

Tim sporazumom, Iran je prihvatio da smanji svoje nuklearne kapacitete u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Hemmati je priznao da je ekonomija oslabila za vrijeme petomjesečnog mandata, ali je dodao da je inflacija smanjena za deset procenata.