Finska danas glasa na parlamentarnim izborima koji bi mogli dovesti do dramatičnog zaokreta zemlje udesno, dok stranke desnog centra i antiimigracijske stranke nastoje svrgnuti socijaldemokratsku premijerku Sanu Marin.

Nakon proboja nacionalista u susjednoj Švedskoj i pobjede krajnje desnice u Italiji prošle godine, Finska bi mogla postati najnovija zemlja koja se pridružila nacionalističkom talasu u Evropi.

Glasanje dolazi samo nekoliko dana uoči službenog pristupanja Finske NATO-u, što je postalo moguće nakon što je Turska u četvrtak ratifikovala kandidaturu te zemlje za članstvo.

"Ankete pokazuju da desni politički trend u Finskoj jača", rekao je Juho Rahkonen iz istraživačkog instituta E2 za AFP.

Tradicionalno, najveća od osam vodećih stranaka u parlamentu prva dobija priliku za sastavljanje vlade, a od 1990-ih ta je stranka uvijek zahtijevala mjesto premijera.

"Cilj nam je pobijediti na ovim izborima i nastaviti naš rad za održiviju budućnost", rekla je Marin novinarima na marginama sovg posljednjeg predizbornog nastupa u Helsinkiju.

Najnovije istraživanje koje je  objavila javna televizija Yle pokazalo je da Nacionalna koalicija desnog centra ima tanko vodstvo s 19,8 posto, dok je nacionalistička euroskeptična Finska stranka na drugom mjestu s 19,5 posto.

Na trećem je mjestu Socijaldemokratska partija (SDP) koju vodi Marin, koja je s 34 godine preuzela dužnost 2019. kao najmlađi premijer na svijetu, s 18,7 posto.

Dok je Marin prema anketama najpopularnija premijerka Finske u ovom stoljeću, ona se bori da pretvori svoju popularnost u SDP-ova mjesta u parlamentu.

"Iako je izuzetno popularna, izaziva i protivljenje. Politička podjela je ojačana", rekao je Rahkonen.

Dok je neki vide kao snažnu čelnicu koja je vješto upravljala pandemijom Covid-19 i procesom članstva u NATO-u, drugi rastući javni dug u njenom mandatu i skandale oko videoisječaka njenih partijanja vide kao znake neiskustva.