Krajem septembra je devizna aktiva svjetskih centralnih banaka iznosila 14,3 biliona USD, u poređenju s 12,9 biliona USD godinu ranije, prenosi SEEbiz.
Apsolutni lider u njihovu rastu bila je Kina, koja je svoju zlatno-deviznu aktivu povećala 263,3 milijarde USD. Na drugom mjestu je Švajcarska s povećanjem rezervi za 131,9 milijardi, a treća Indija sa 118,1 milijardom USD.
Prošle godine rezerve Njemačke porasle su 67,2 milijarde USD, Francuske 66,1 milijardu, a Rusije 64,7 milijardi USD.
U prvih deset su još Singapur s rastom od 52,4 milijarde USD, Poljska s 38,8 milijardi i Brazil s 31,7 milijardi USD.
Drugih 20 regulatora, uključujući centralne banke Turske, Japana i Meksika, povećalo je imovinu deset do 30 milijardi USD, dok je preostalih 17 zabilježilo povećanje do deset milijardi USD.
Devizna aktiva smanjena je u Paragvaju, Estoniji, Kuvajtu, Gruziji, Jermeniji, Ugandi i Bahamima.
Što se tiče količine deviznih rezervi, Kina je zadržala dugogodišnje svjetsko vodstvo - na kraju septembra je njena imovina iznosila 3,57 triliona USD. Japan je zauzeo drugo mjesto s 1,25 triliona. Na trećem mjestu je Švajcarska s imovinom od 950 milijardi USD.
Na četvrtom mjestu je Indija koja je akumulirala imovinu vrijednu 706 milijardi USD, a na petom Rusija sa 634 milijarde.
Istraživanje je sprovedeno na osnovu informacija nacionalnih centralnih banaka 100 svjetskih ekonomija koje su krajem decembra objavile podatke za septembar.
