Ukoliko misija „Čange-6“ prođe uspješno, to će dodatno povećati ambicije Kine da do 2030. godine spusti čovjeka na Mjesec, što zabrinjava SAD, a usljed geopolitičkih tenzija čelnik Nase Bili Nelson nazvao je ovo novom svemirskom trkom.
Od kada je prva misija „Čange“ (nazvana po mitskoj boginji Mjeseca) poletjela 2007. godine, Kina je zabilježila veliki napredak na polju istraživanja Mjeseca i smanjila tehnološki jaz sa SAD i Rusijom, prenosi RTS.
Bez direktne vidne linije sa Zemljom, „Čange-6“ će morati da se uzda u nedavno postavljeni satelit koji kruži oko Mjeseca tokom svoje 53-dnevne misije i izvede nikad do sada pokušano slijetanje na Mjesečevu udaljenu stranu.
Isti satelit će poslužiti i misijama bez posade „Čange-7“ i „Čange-8“ 2026. i 2028. godine. Njima će Kina ispitati da li na južnom polu ima vode i napraviti rudimentarnu stanicu sa Rusijom – sve sa ciljem da na površinu spusti astronaute do 2030. godine.
U okviru misije, „Čange-6“ će pokušati da prikupi i vrati na Zemlju uzorke iz basena Aitken na južnom polu, koji je najveći i najstariji krater na Mjesecu. Stručnjaci kažu da bi uzorci mogli da daju odgovore o značajnom periodu solarnog sistema prije više milijardi godina.
Ukoliko misija prođe kako treba, očekuje se da Kineska nacionalna svemirska administracija podijeli uzorke sa međunarodnim partnerima, kao što je to uradila i sa uzorcima koje je skupila misija „Čange-5“.
Ta misija je 2020. godine prvi put potvrdila da Kina može bezjbedno da vrati letjelicu sa površine Mjeseca na Zemlju.
Planovi Pekinga zabrinuli su Nasu, čiji je administrator Bil Nelson više puta rekao da je zabrinut da će Kina prisvojiti bilo koje vodene resurse na Mjesecu. Sa druge strane, Peking je izrazit u tome da je Kina privržena saradnji sa svim nacijama u izgradi zajedničke budućnosti.
