Filipinska novinarka Marija Resa podijelila je Nobelovu nagradu za mir sa ruskim kolegom Dimitrijem Muratovim.

Resa je u jugoistočnoj i istočnoj Aziji, ali i na Zapadu, poznata po istraživačkom novinarstvu u kojem nastoji da raskrinka kršenja ljudskih prava i korupciju, piše RTS.

Na Balkanu malo ko je čuo za Mariju Resu, filipinsku novinarku-istraživača, koja predvodi borbu protiv vansudskih pogubljenja, zastrašivanja novinara i korupcije u svojoj zemlji.

Uvijek nasmijana i dobro raspoložena, malena Reso, međutim, u istočnoj Aziji je poznato lice, pogotovo u zemljama koje su vojni i politički saveznici SAD, te se u medijskom izveštavanju oslanjaju na američke televizijske stanice i listove.

U objašnjenju koje prati dodjelu Nobelove nagrade za mir, komitet u Oslu naveo je da Resa i Dimitrov zaslužuju tu počast za svoj "trud da očuvaju slobodu izražavanja, koja je preduslov za demokratiju i trajni mir."

Za filipinsku novinarku dalje se kaže da ona "koristi slobodu izražavanja za razotkrivanje zloupotrebe moći, upotrebe nasilja i rastućeg autoritarizma u svojoj zemlji".

Miljenik američkih i drugih zapadnih medija

Reso, koja je direktor i glavni urednik filipinskog sajta "Rapler" je, kao hrabri borac za ljudska prava, miljenik neoliberalnih zapadnih medija, naročito američkih, prije svega stoga što se opire režimu ekscentričnog filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea.

Njemu u Vašingtonu na dušu stavljaju ne samo odgovornost za surovi rat protiv droge u kojem je bez suđenja pogubljeno više hiljada dilera, narkomana i nevinih civila, već posebno to što se oglušio o savjete američkog ambasadora u Manili u vezi demokratije i ljudskih prava i s njim zaratio, te pokušao geopolitički zaokret prema Pekingu kako bi učvrstio svoju poziciju u prepirci sa SAD.

Foto: Euronews

Resa ne samo što se suprotstavlja Duterteu, njegovim otvorenim i nerijetko šokantnim prijetnjama medijima i političkim protivnicima, već je u ranoj mladosti živjela u SAD, gdje je i pohađala ugledni univerzitet Prinston, pa je i zbog toga osoba prema kojoj Amerikanci osećaju afinitet.

Pedesetosmogodišnja novinarka, koja je po struci profesor engleskog, je pijre Nobela dobila nekoliko prestižnih novinarskih nagrada, među kojima i onu koju dodeljuje UNESKO, i bila proglašena ličnošću godine u izboru američkog časopisa "Tajm". Ona je i autor dvije knjige o terorizmu u jugoistočnoj Aziji.

Nobelova nagrada, štit od progona i prijetnja? 

Resi će Nobelova nagrada značiti ne samo profesionalno i finansijski, već i u smislu da će je, kao sada već svetski poznatu ličnost, donekle zaštititi od proganjanja - ona je već hapšena, a njen sajt ometan po raznim osnovama, počev od optužbi za klevetu do optužbi za izbegavanje plaćanja poreza.

Duterteu, kojem je ostalo još šest mjeseci do kraja šestogodišnjeg predsjedničkog mandata i koji je izjavio da će se po njegovom isteku povući iz politike, izbor Rose za lauerata ne samo što neće biti drag zbog pažnje koju svraća na njegove postupke, već i zbog trenutka u kojem se desio.

Naime, upravo krajem prošlog mjeseca Međunarodni krivični sud u Hagu, pravni organ Ujedinjenih Nacija, zvanično je pokrenuo istragu protiv odgovornih za masakre na Filipinima u kojima su policija i samoorganizovani dobrovoljci za vrijeme Duterteovog predsjednikovanja pobili, vjeruje se, oko 12.000 ljudi, uglavnom dilera i narkomana, kojima nije bila pružena prilika da izađu pred sud i brane se.

Mada će sud u Hagu teško uspjeti u tome da privede sedamdesetšestogodišnjeg Dutertea pravdi i u slučaju da se dokaže njegova krivica za vansudska pogubljenja, naročito u slučaju da na predstojećim predsjedničkim izborima pobijedi njegov saveznik i partijski kolega Ferdinand Markos mlađi, Resina Nobelova nagrada njemu može djelovati kao prijetnja jer mu se njome na izvjestan način govori da su oči moćnih zemalja Zapada i dalje uperene u njega.