Ovo se dešava u jeku propalestinskih studentskih protesta na kampusima američkih univerziteta.
Predlog usvojen sa 320 glasova "za" i 91 "protiv", kodifikovaće definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust u Članu 6. Zakona o građanskim pravima iz 1964. - aktu koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu porijekla, etničkih karakteristika ili nacionalnosti. Ovaj predlog treba da prođe i Senat, gdje je podrška neizvjesna.
Republikanci u Kongresu su već ranije osudili proteste na univerzitetskim kampusima i tražili da se oni zaustave, istovremeno stavljajući čelnike univerziteta u centar žestoke političke debate o akcijama Izraela u Gazi. Više od 34.000 Palestinaca je ubijeno u ratu koji je počeo 7.oktobra, kada su pripadnici Hamasa napali Izrael, ubili 1.200 ljudi i oteli oko 250.
Ako predlog prođe Senat i stupi na snagu, pravna definicija antisemitizma biće proširena i na "targetiranje države Izrael, osnovane kao jevrejski kolektivitet".
Kritičari predloga kažu da će imati velike posljedice po slobodu govora u kampusima na univerzitetima.
-Govor u kojem se kritikuje Izrael ne podrazumijeva nezakonitu diskriminaciju - rekao je demokrata Džeri Nedler. "Uključivanjem političkog govora o Izraelu u Član 6, ovaj predlog ide predaleko".
Pristalice, međutim, kažu da daje baš ono što je potrebno - jasan okvir za Sekretarijat za obrazovanje kako bi mogao da istraži sve brojnije slučajeve diskriminacije i maltretiranja jevrejskih studenata.
- Krajnje je vrijeme da Kongres uradi nešto i zaštiti Amerikance jevrejskog porijekla od antisemtizima u univerzitetskim kampusima širom zemlje - kaže republikanac Rasel Fraj.
Proširenu definiciju antisemitizma prvo je 2016. usvojila Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust, međunarodna organizacija u kojoj su i SAD i države EU. Potom je usvojio i Stejt department i važila je u nekoliko predsjedničkih administracija, uključujući i Bajdenovu.
Prethodni pokušaji da se kodifikuje u zakon bili su neuspješni. Ali, poslije napada Hamasa na Izrael 7.oktobra, zbog antisemitskih incidenata na kampusima, pokušaji su obnovljeni.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, najavio je da će nekoliko odbora pokrenuti istragu koja bi mogla da obustavi fondove za istraživanja i drugu vrstu podrške univerzitetima. Na taj način bi mogao dodatno da pritisne upravnike kampusa - koji su već pod pritiskom propalestinskih protesta, optužbi za diskriminaciju protiv jevrejskih studenata i pokušaja da balansiraju pravo na slobodu govora i bezbjednost u kampusu.
Istraga je nastavak nekoliko javnih pretresa poslije kojih su uslijedile ostavke čelnika Harvarda i Univerziteta Pensilvanije. Republikanci u Predstavničkom domu su obećali još stroži nadzor, pa su na pretrese narednog mjeseca pozvali i upravnike Jejla, Univerziteta Kalifornije Los Anđeles (UCLA) i Univerziteta Mičigena.
Odbor za nadzor u Predstavničkom domu otišao je i korak dalje - i poslao malu delegaciju republikanaca na mjesto protesta u Vašingtonu, Distriktu Kolumbija, na Univerzitetu Džordž Vašington. Republikanci su tamo kritikovali demonstrante i gradonačelnicu Mjuriel Bauzer koja je odbila da zove policiju kako bi razbila proteste.
Bauzer je potvrdila da su grad i gradska policija odbili zahtjev univerziteta da intervenišu.
- Nije se desilo nasilje koje bi poremetilo kampus. Ovo je Vašington, Distrikt Kolumbija, ovo je mjesto na koje ljudi po pravilu dolaze da iskažu svoje nezadovoljstvo vladom - rekla je gradonačelnica.
Sve se ovo dešava u trenutku kada kampusi na fakultetima, kao i federalna vlada, pokušavaju da tačno utvrde gdje prestaje politički govor i počinje antisemitizam. Desetine američkih univerziteta biće pod istragom o kršenju građanskih prava, koju će voditi Sekretarijat za pravosuđe, zbog optužbi za antisemitizam i islamofobiju.
Između ostalog, lideri u kampusima nemaju jasan odgovor na pitanje da li frazu "od rijeke pa do mora, Palestina će biti slobodna" treba uvrstiti pod definiciju antisemitizma.
Novom predlogu usprotivili su se neki demokratski kongresmeni, pojedine jevrejske organizacije i zagovornici slobode govora.
U pismu članovima Kongresa, Američka unija za građanske slobode (ACLU) apelovala je da se glasa protiv predloga, uz obrazloženje da zakon već zabranjuje antisemitsku diskriminaciju i maltretiranje.
Džeremi Ben-Ami, predsjednik centrističke proizraelske grupe J Street, usprotivio se zakonskom predlogu jer ga vidi kao "neozbiljan pokušaj republikanaca da podijele demokratski kokus pitanjem koje ne bi trebalo da bude predmet političke igre".
