Ministasr inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je, nakon razgovora s jermenskim kolegom Araratom Mirzojanom u Moskvi, da je narodu Nagorno-Karabaha potreban skup prava kakva su obezbeđena sporazumom o formiranju "organa lokalne samouprave kosovskih Srba", koji su potpisali Beograd i Prištine prije 10 godina.
Govoreći o situaciji u Nagorno-Karabahu nakon jučerašnjeg razgovora s Mirzojanom, Lavrov je istakao važnost obezbjeđivanja kvaliteta bilo kakvih postignutih sporazuma, navodeć́i primer sporazuma iz Minska u Ukrajini.
Ukazao je na to da je prema tim sporazumima trebalo da stanovnici istočnog dijela Ukrajine koji govore ruski imaju pravo na školovanje na maternjem jeziku, kao i na očuvanje kulturnih, vjerskih i drugih veza sa sunarodnicima.
„Približno ista prava su obezbjeđena i sporazumom koji su potpisali Beograd i Priština prije 10 godina, u sporazumu o formiranju 'organa lokalne samouprave kosovskih Srba': jezik, lokalna samouprava, obrazovanje, kultura, religija, posebne veze ekonomskog karaktera sa Srbijom. Mislim da je narodu Karabaha potreban takav skup prava", rekao je Lavrov.
On je dodao da je to uvod i u odgovor na pitanje da li Rusija dopušta mogućnost saradnje sa Zapadom.
„Zapad je sebe potpuno diskreditovao. Vidimo kakve ciljeve ima na Južnom Kavkazu. Ne krije ih, nego otvoreno govori o tome da se Rusija udalji od toga. Ruska Federacija promoviše, na primjer, zajedno s Jermenijom i drugim zemljama regiona format '3 + 3': tri južnokavkaske države (Jermenija, Azerbejdžan i Gruzija) i tri njihova susjeda (Rusija, Turska i Iran). Gruzijska strana za sada razmišlja o priključivanju tom formatu, ali prvi sastanak je održan. Vrata za Tbilisi ostaju otvorena. Sada radimo na sazivu drugog sastanka u formatu '3 + 3'“, dodao je Lavrov.
