Auna je u drugom krugu glasanja podržalo 99 od 128 poslanika, što je više od neophodne dvotrećinske većine. Prethodno je u prvom krugu glasanja dobio podršku 71 od 128 poslanika.
Budući da je aktivan vojni komandant, Džozef Aun prema Ustavu nije mogao da postane predsjednik. Ta zabrana je suspendovana, ali se Aun zato suočio sa dodatnom preprekom – njemu je i u drugom krugu glasanja bila potrebna dvotrećinska većina, dok je u normalnim okolnostima dovoljna prosta većina.
Aun je izabran posle 12 neuspešnih pokušaja da bude izabran naslednik Mišela Auna, kome je mandat istekao u oktobru 2022. godine, prenosi Nova.rs.
Džozefa Auna, koji nije u srodstvu sa bivšim predsjednikom, na čelu države su željeli da vide SAD i Saudijska Arabija, čija će pomoć biti potrebna Libanu posle 14-mesečnog sukoba Izraela i libanskog pokreta Hezbolah, navodi Asošiejted pres.
Hezbolah, kojeg je rat sa Izraelom oslabio i politički i vojno, podržavao je u trci za predsjednika Sulejmana Frangijea, vođu male hrišćanske partije blisko povezane sa bivšim predsjednikom Sirije Bašarom el Asadom.
Frangije se juče povukao iz predsjedničke trke i podržao Auna. Auna je juče podržala i stranka Libanske snage, koja predvodi parlamentarni blok suprotstavljen Hezbolahu.
Uz Auna, u trci za predsjednika do kraja je ostao jedino bivši ministar finansija Džihad Azur, sada visoki zvaničnik Međunarodnog monetarnog fonda. Vršilac dužnosti direktora libanske bezbjednosne službe Elijas el Bajsari danas se povukao iz trke.
Liban, mala mediteranska zemlja pogođena višestrukim krizama, u nekoliko navrata je imala upražnjenu funkciju predsjednika. Najduži takav period bio je od maja 2014. do oktobra 2016. godine, kada je Mišel Aun postao šef države.
Uloga predsjednika u Libanu ograničena je sistemom podele vlasti, prema kojem je šef države uvjek hrišćanin maronit, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šiitski musliman.
Međutim, predsjednik države jedini ima ovlašćenje da imenuje i da smenjuje premijera i vladu. Tehnička vlada, koja upravlja Libanom u poslednje dvije godine, ima smanjena ovlašćenja jer je nije imenovao predsjednik.
Naredna vlada će se suočiti sa velikim izazovima, među kojima su i primena sporazuma o prekidu vatre kojim je okončan rat Izraela i Hezbolaha i traženje sredstava za obnovu zemlje.
U Libanu šest godina traje ekonomska i finansijska kriza koja je desetkovala libansku funtu i obezvrijedila ušteđevinu mnogih Libanaca. Državna elektroprivredna kompanija nema novca i isporučuje struju svega nekoliko sati dnevno.
