Bivši američki predsjednik Donald Tramp preživio je dva pokušaja ubistva i, uprkos strahovima od osporavanog rezultata i nemira, vraća se u Bijelu kuću nakon čiste pobjede djelujući spremno za mirno preuzimanje vlasti sljedećeg mjeseca.

Meksiko je zabilježio najkrvavije izbore u svojoj modernoj istoriji sa 37 kandidata ubijenih prije glasanja, ali je potom izabrao svoju prvu ženu za predsjednika, Klaudiju Šejnbaum.

Na četiri kontinenta, aktuelni lideri su zbačeni sa funkcija na izborima koji su često izazivali nasilje, ali su na kraju postigli centralnu funkciju demokratije: uredan prenos vlasti u skladu sa željama birača.

Dugogodišnje vladajuće stranke u Južnoj Africi i Indiji zadržale su vlast, ali su izgubile potpunu većinu.

Politička kriza u Južnoj Koreji ovog mjeseca pokazuje zašto je zdravlje demokratije važno.

U nekoliko zbunjujućih sati, predsjednik četvrte po veličini azijske ekonomije i ključni vojni saveznik SAD proglasio je vanredno stanje u večernjem TV obraćanju, a zatim se brzo povukao nakon što su mu se poslanici i velika masa ljudi usprotivili.

Parlament je kasnije opozvao predsjednika Jon Suk Jeola, ali je on odbio pozive da podnese ostavku dok Ustavni sud ne donese odluku o njegovoj budućnosti. Događaji su izazvali strahove na tržištima, a saveznike Južne Koreje učinili zabrinutima po pitanju njene sposobnosti da odvrati nuklearno naoružanu Sjevernu Koreju.

U Evropi, krajnja desnica je ostvarila uspjeh u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Evropskom parlamentu i Rumuniji, gdje će predsjednički izbori biti ponovo održani nakon optužbi za miješanje Rusije.

To je podstaklo živu, naučnu debatu o tome da li je Evropa ponovo proživljavala blažu verziju 1930-ih kada je fašizam krenuo u marš.

Stranke koje su naklonjene Rusiji takođe su prošle bolje nego što su predviđale ankete u Gruziji i Moldaviji.

Pomjeranje Evrope udesno odraz je ekonomskih strepnji, ali iste brige su dovele i do nekih političkih pomjeranja u drugom smjeru, kao na primer u Britaniji, gdje je ljevičarska Laburistička partija okončala 14 godina dugu vladavinu konzervativaca.

Sve u svemu, ove godine nije bilo pokušaja da se spriječi miran prenos vlasti, kaže Jana Gorohovskaja, direktorka istraživanja u američkom prodemokratskom lobističkom Fridom hausu, koji dostavlja godišnji izvještaj o globalnoj demokratiji.

Ali Gorohovskaja kaže da su autokratije postale represivnije 2024. godine, navodeći lažne izbore u Rusiji, Iranu i Venecueli. Fridom haus navodi da birači nisu imali pravog izbora pred glasačkim kutijama u jednoj četvrtini od ukupno 62 izborna ciklusa od 1. januara do 5. novembra.

– Ne radi se toliko o tome da demokratija gubi tlo pod nogama, već o tome da su autokratije sve gore, rekla je ona.

Daleko manje izbora je zakazano za 2025. godinu, iako će Njemačka ponovo testirati privlačnost krajnje desnice u zemlji toliko traumatizovanoj nacističkim vremenom da je uvela mehanizme sprečavanja desničarskih ekstremista da ikada ponovo preuzmu vlast.

Njemački birači će 23. februara izabrati novi parlament.

Još jedan fokus 2025. biće to kako će demokratske institucije, kao što su slobodna štampa i nezavisno sudstvo, proći pod vođama koji su došli na vlast ili su ponovo izabrani ove godine.

U tom kontekstu, Fridom haus navodi da će posmatrati šta Tramp radi u svom drugom mandatu.
Tramp je rekao da je mejnstrim štampa korumpirana i da će voditi istragu ili krivično goniti političke rivale, bivše obavještajne zvaničnike i tužioce koji su vodili istrage protiv njega.

Ova godina će takođe vjerovatno biti značajna za Bangladeš i Siriju, gdje su u revolucijama srušeni autokratski lideri brzinom koja oduzima dah.

Šef privremene vlade Bangladeša, nobelovac Muhamed Junus, pokrenuo je reforme izbornog sistema nakon što su masovni protesti naveli premijera Šeika Hasinu da da ostavku i pobjegne u Indiju. On kaže da bi izbori mogli biti održani do kraja 2025. pod uslovom da se prvo sprovedu najosnovnije reforme.

U Siriji, nakon 13 godina građanskog rata, naoružani pobunjenici su munjevito zauzeli glavni grad Damask, što je navelo predsjednika Bašara al Asada da pobjegne u Rusiju. Veći dio zemlje sada vode pobunjenici predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam, koju su neke zapadne zemlje označile kao terorističku grupu.

Novi vlastodršci govore o toleranciji i vladavini prava, ali se do sada nisu javno oglašavali o izborima.